Izgradnja plinske infrastrukture mogla bi biti ključni katalizator za postizanje dogovora između bošnjačke i hrvatske strane u Bosni i Hercegovini na ekonomskom planu, ocijenio je stručnjak za energetiku Ivica Jakić, ističući da bez zajedničkog privrednog interesa nema dugoročne budućnosti zemlje.
Gostujući u programu Hrvatske radiotelevizije (HRT), Jakić je kazao da je pokretanje projekta Južne plinske interkonekcije prirodan i logičan energetski proces koji povezuje LNG terminal u Omišlju s Bosnom i Hercegovinom.
– Plinska mreža je već stigla do Dugopolja i sasvim je prirodno da se nastavi prema Srednjoj Bosni, gdje bi se koristila za domaćinstva i industriju. Južna interkonekcija omogućava snabdijevanje velikim količinama plina. Plin će se transportirati u BiH, ali cilj je i uspostavljanje alternativnog pravca prema Srbiji – rekao je Jakić.
Prema njegovim riječima, o ovom projektu se dugo govorilo, ali nije bilo dogovora između bošnjačke i hrvatske strane u BiH. Kao ključni problem naveo je činjenicu da je BH Gas nosilac transportne mreže u BiH, dok s hrvatske strane nije postojala kompanija koja bi upravljala mrežom u Hercegovini.
– Zbog toga je napravljeno kompromisno rješenje koje u potpunosti podržavam. Osnovana je nova kompanija u kojoj BH Gas ima 33 posto vlasništva, isto kao i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, dok Plinacro Zagreb također ima 33 posto. Američka vlada odlučila je da upravljanje kompanijom preuzme američka firma koja će graditi interkonekciju i naplaćivati svoje marže. Time je projekt stabiliziran i dobio ozbiljan institucionalni okvir, prihvatljiv i Hrvatima i Bošnjacima – kazao je Jakić.
Upozorio je da prelazak na plin podrazumijeva i velika ulaganja u priključke i prateću infrastrukturu, posebno za građane.
– Plinovod se grana prema Mostaru na zapadu, dok sjeverni krak ide prema Srednjoj Bosni – Bugojnu, Travniku, Zenici i Sarajevu. Kapacitet sistema će se povećati, ali građani su često rezervirani zbog visokih troškova priključenja. Ako nemate centralno grijanje, sam priključak ne rješava mnogo. Investicije za domaćinstva bit će vrlo velike – naglasio je.
Zbog toga smatra da je neophodno graditi hibridne plinske elektrane u Mostaru i Kaknju, kako bi se osigurao veći nivo potrošnje plina.
– Postojeći kapaciteti na ugalj bit će dodatno opterećeni CO₂ certifikatima koji stupaju na snagu od 1. januara, što će električnu energiju učiniti izuzetno skupom. Nemoguće je izbjeći izgradnju dvije hibridne plinske elektrane kako bi se došlo do potrošnje od oko 1,5 milijardi kubnih metara plina – rekao je Jakić.
Dodao je da bi takav razvoj događaja značajno smanjio ruski utjecaj na energetiku u regionu, te ocijenio da promjena energetske politike američke administracije ide u prilog i Sarajevu i Mostaru.
– Ovo je velika prilika za hrvatske kompanije, ali i za zajedničku inicijativu bošnjačkih i hrvatskih firmi. Povećanjem potrošnje plina mogu se jasno definisati pravci razvoja energetike i industrije u BiH. Za to je potrebna i snažna podrška Hrvatske bošnjačkoj strani – zaključio je Jakić.
