Prema novom istraživanju koje je objavio Conference Board, globalni centar za poslovna istraživanja, Danska je proglašena najatraktivnijom evropskom zemljom za zapošljavanje u 2026. godini. Kao ključne prednosti ove zemlje istaknuti su snažan ekosistem vještina, visoka produktivnost te umjereni troškovi rada, što je čini posebno privlačnom i za radnike i za poslodavce.
Na drugom mjestu rang-liste nalazi se Švicarska, koja je ostvarila maksimalnih 100 bodova u kategoriji talenata i vještina. Ipak, visoki troškovi života i poslovanja ostaju značajan izazov, zbog čega ova zemlja, uprkos vrhunskom kvalitetu radne snage, nije zauzela prvo mjesto. Treću poziciju zauzela je Irska, koju odlikuju fleksibilno tržište rada i snažna poslovna kultura, naročito u sektoru tehnologije i usluga.
Među deset najatraktivnijih zemalja za zapošljavanje dominiraju države sjeverne Evrope, kao i manje, ekonomski stabilne i bogate zemlje koje se izdvajaju prilagodljivošću tržišta rada, efikasnim institucijama i dugoročnom stabilnošću. Njemačka je jedina članica grupe G7 koja se našla među prvih deset, ali se, prema istraživanju, suočava s ozbiljnim izazovima, uključujući pad broja radno sposobnog stanovništva, rast troškova rada i spor napredak u digitalizaciji.
Ujedinjeno Kraljevstvo zauzelo je 12. mjesto. Iako se i dalje osjete posljedice Brexita, ova zemlja zadržava snažan potencijal zahvaljujući razvijenom uslužnom sektoru i velikoj bazi kvalifikovanih kadrova. Francuska se nalazi na 18. mjestu, a njenu poziciju opterećuju stroge administrativne procedure, dok je Italija na 20. mjestu zbog sporog inovacijskog procesa i niske produktivnosti.
Na samom dnu rang-liste, sa manje od 30 osvojenih bodova, nalaze se Kipar, Grčka, Hrvatska, Poljska, Slovačka i Bugarska. Ove zemlje, prema analizi Conference Boarda, imaju hronične probleme u privlačenju i zadržavanju radne snage, što dodatno slabi njihovu konkurentnost na evropskom tržištu rada.
Istraživanje je obuhvatilo i anketu među direktorima ljudskih resursa, koja je pokazala koji su faktori presudni pri zapošljavanju u 2026. godini. Više od polovine ispitanika, njih 51 posto, navelo je da su odgovarajuće vještine važnije od formalnih diploma. Produktivnost i tehnološke sposobnosti, uključujući rad s novim tehnologijama, kao i konkurentni porezi na rad, označeni su kao ključni faktori kod 28 posto ispitanih.
Kao najmanje važan faktor istaknuta je jednakost prilika na tržištu rada, što, prema autorima istraživanja, ukazuje na to da poslodavci u uslovima ekonomske neizvjesnosti sve više prioritet daju efikasnosti i konkretnim rezultatima.
