Slučajevi u kojima se policijski službenici iz Tuzle i Sarajeva dovode u vezu sa seksualnom eksploatacijom maloljetnica otvaraju jedno od najozbiljnijih pitanja profesionalnog i moralnog integriteta policije, ocijenio je u razgovoru za Fenu prof. dr. Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
Prema njegovim riječima, ovakvi događaji ne mogu se svesti samo na pojedinačne propuste, već ukazuju na dublje i dugotrajnije slabosti sistema koje zahtijevaju preispitivanje organizacijskih i etičkih standarda, kao i nadzornih mehanizama unutar policijskih struktura.
– Takvi događaji ne mogu se posmatrati isključivo kao individualni prestupi, naprotiv oni otkrivaju dublje sistemske slabosti koje zahtijevaju temeljno preispitivanje organizacijskih, etičkih i nadzornih mehanizama unutar policije – upozorava Kržalić.
On naglašava da, ukoliko istrage potvrde odgovornost u ovim teškim slučajevima zloupotrebe položaja, to jasno pokazuje da su zakazali ključni segmenti sistema – od unutrašnjih kontrola i procesa selekcije kadrova do profesionalnog nadzora nad radom policijskih službenika.
Kržalić ističe da odgovornost rukovodstva u takvim situacijama ne podrazumijeva samo pokretanje disciplinskih i krivičnih postupaka, već i kreiranje radnog okruženja u kojem je potpuno isključeno prikrivanje, tolerisanje ili relativizacija neetičkog ponašanja.
– Upravo način na koji institucija reaguje postaje test njenog integriteta. Nije dovoljno reći „mi sve radimo“. Zašto to kažem? Pa zbog toga što ovakvi slučajevi imaju direktan i razoran uticaj na povjerenje građana u institucije koje ih trebaju štiti, tj. u policiju. Policija postoji da bi štitila zakon, dostojanstvo i sigurnost svakog pojedinca, a posebno djece i ranjivih grupa. Kada oni koji bi trebali štititi postanu akteri zlostavljanja, građani gube vjeru u samu ideju pravde i zaštite. Povjerenje, jednom narušeno, obnavlja se sporo i teško, što zahtjeva transparentnost, odlučno i maksimalno sankcionisanje odgovorni te dubinsku institucionalnu reformu – rekao je Kržalić.
Profesor podsjeća da se ovaj problem ne može posmatrati samo kroz prizmu pojedinačnih slučajeva, već da ima šire društvene posljedice jer svaki oblik zloupotrebe u policijskim redovima uzrokuje domino-efekat koji potkopava povjerenje u pravosuđe, povećava osjećaj nesigurnosti i stvara apatiju među građanima.
Zbog toga, smatra, obnova profesionalne etike i unutrašnjih kontrolnih mehanizama u policiji mora biti državni prioritet, ne samo moralni, već i sigurnosni.
– Na kraju ovakvi slučajevi moraju biti prekretnica za sistem, a ne epizoda koju će se zaboraviti kroz naredni medijski ciklus ili će biti potisnuta sa nekim novim skandalom ili političkom igrom. Povjerenje javnosti i sigurnost građana počivaju na jasnom principu „da niko nije iznad zakona, pa ni oni koji ga provode“ – zaključio je prof. Kržalić.
