Leptospiroza kod kućnih ljubimaca, mogu li oboliti psi i mačke, koliko je opasna, sve što želite znati o tome kako zaštititi svoj krznene prijatelje i ali i sebe, savjeti veterinara, prevencija, detalji su u produžetku teksta.
Nakon što je u Sarajevu proglašena epidemija leptospiroze, povećana je pažnja javnosti na ovu bakterijsku bolest koja se može prenijeti sa životinja na ljude. Dok se mnogi pitaju kako se zaštititi, vlasnici kućnih ljubimaca otvaraju i dodatno pitanje mogu li se psi i mačke zaraziti, i ako da, da li su opasni i za ljude s kojima žive?
Topliji dani i obilne padavine stvaraju idealne uslove za širenje bakterija iz roda Leptospira, posebno u urbanim i vlažnim sredinama, gdje glodari lako dolaze u kontakt s ljudima i životinjama.
Šta zapravo znamo o leptospirozi?
Leptospiroza je ozbiljna zoonoza, bolest koju uzrokuje bakterija roda Leptospira, a širi se putem mokraće zaraženih životinja, najčešće glodara. Infekcija se prenosi direktnim kontaktom s mokraćom, kontaminiranom vodom, blatom ili površinama. Bakterija ulazi u organizam kroz kožu, posebno ako postoje ogrebotine ili ranice, ili kroz sluznicu. Voda koja izgleda čisto može biti izvor zaraze ako je u kontaktu s glodarima, što je čest slučaj ljeti.
Šta kažu veterinari u TK?
Iako u Tuzlanskom kantonu, kako navode iz Veterinarskog zavoda TK, trenutno nema prijavljenih slučajeva, građanima je upućen apel na oprez. Posebno se preporučuje da vlasnici pasa i mačaka povedu više računa o kretanju svojih ljubimaca u prirodi i kontaktu s potencijalno zagađenim površinama.
Veterinarski zavod podsjeća da kućni ljubimci, posebno psi, mogu oboljeti od leptospiroze, a u rjeđim slučajevima i prenijeti bakteriju na ljude. Zato je preporuka da se kućni ljubimci vakcinišu, redovno pregledaju, i da se izbjegava šetnja po dijelovima gdje ima glodara ili stajaće vode.
Jesu li psi i mačke rizični?
Psi su mnogo podložniji leptospirozi nego mačke. Najčešće se zaraze nakon što piju iz zagađene vode ili njuškaju urin inficiranih životinja. Simptomi nisu uvijek prepoznatljivi odmah, pas može djelovati umorno, odbijati hranu, imati povraćanje ili povišenu temperaturu. Žutica, promjene u mokrenju i letargija mogu biti znak da je bolest uznapredovala. Mačke rjeđe obolijevaju, a kad se i zaraze, simptomi su često blagi ili ih nema, ali to ne znači da ne mogu prenijeti bakteriju dalje.
Leptospiroza se ne vezuje za same životinje, već za uslove u kojima one borave. Psi koji su napušteni ili lutaju bez nadzora nisu prijetnja zato što su psi, već zato što su prepušteni okolnostima bez ikakve veterinarske brige i zaštite. Stigmatizacija životinja nikome ne koristi. Umjesto toga, potrebno je više razumijevanja, edukacije i odgovornog vlasništva koje podrazumijeva vakcinaciju, higijenu i brigu o zajedničkom prostoru.
Mogu li kućni ljubimci prenijeti leptospirozu na ljude?
Teoretski da i to putem mokraće, kontaminiranih površina i čak njihove dlake ako se ljubimac kretao kroz zaraženo područje. U praksi, opasnost postoji posebno kod ljudi koji imaju oslabljen imunitet, kod djece i starijih osoba. Zato je važno održavati redovnu higijenu, prati ruke nakon kontakta s ljubimcima, a zdjelice i opremu držati odvojeno od kuhinjskih površina.
Kako zaštititi ljubimce, ali i sebe?
Prevencija počinje kod kuće. Veterinari savjetuju vakcinaciju pasa protiv leptospiroze kao najsigurniji način zaštite. Izbjegavanje šetnji uz rijeke, bare i druga mjesta gdje ima glodara, posebno nakon kišnih dana, također smanjuje rizik. Hrana i voda za ljubimce trebaju uvijek biti čiste, a boravak na dvorištu nadziran. Ljudi bi trebali izbjegavati kontakt s potencijalno zagađenim površinama, prati ruke i ne dopustiti ljubimcima da unose blato ili vodu u dom.
Zaraženi psi mogu izlučivati bakteriju putem urina i nakon što simptomi nestanu, što znači da opasnost od prenosa ne prestaje odmah po prestanku bolesti. Upravo zato je važno redovno održavati higijenu prostora u kojem boravi ljubimac, kao i koristiti rukavice prilikom čišćenja nakon bolesti. Preventivne mjere nisu samo preporuka, one su dio odgovorne brige za zdravlje cijele porodice.
Da li treba paničiti?
Ne treba paničiti, ali treba biti informisan i djelovati preventivno. Leptospiroza kod kućnih ljubimaca rijetko se javlja ako su životinje vakcinisane i pod redovnim nadzorom. Iskustvo iz Sarajeva pokazuje koliko brzo nepažnja može prerasti u zdravstveni rizik i za ljude, i za njihove ljubimce.
Briga o ljubimcu nije samo šetnja i zdjelica vode, već i svijest o tome s čim se sve može susresti na svakom koraku. Prevencija je uvijek tiša od simptoma, ali dugoročno najvažnija.
