Jedna od najčešćih, ali često prešućenih navika – čačkanje nosa – mogla bi imati ozbiljnije posljedice nego što se ranije mislilo. Istraživanje objavljeno 2022. godine ukazuje na moguću povezanost ove navike s povećanim rizikom od razvoja demencije. U situacijama kada čačkanje nosa dovodi do oštećenja unutrašnjeg tkiva, određene vrste bakterija mogu lakše dospjeti do mozga, koji na njihovu prisutnost reagira na način sličan ranim fazama Alzheimerove bolesti.
Važno je naglasiti da je istraživanje zasad provedeno isključivo na miševima, ali naučnici upozoravaju da su rezultati dovoljno ozbiljni da zahtijevaju daljnja ispitivanja, piše Science Alert.
Bakterije koriste nos kao prečicu do mozga
Istraživački tim s Univerziteta Griffith u Australiji fokusirao se na bakteriju Chlamydia pneumoniae, poznatu po tome što kod ljudi može izazvati upalu pluća. Ista bakterija pronađena je i u velikom broju ljudskih mozgova pogođenih kasnim stadijem demencije.
Kod miševa se pokazalo da bakterija može putovati njušnim živcem, koji direktno povezuje nosnu šupljinu s mozgom. Kada je došlo do oštećenja nosnog epitela, tankog zaštitnog sloja unutar nosa, infekcija živaca bila je znatno izraženija.
Kao odgovor na infekciju, mozak miševa počeo je stvarati veće količine amiloid-beta proteina. Upravo se naslage tog proteina, poznate kao plakovi, nalaze u mozgu osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti.
Neuronaučnik James St John sa Univerziteta Griffith još je 2022. godine izjavio da su prvi pokazali kako Chlamydia pneumoniae može direktno kroz nos dospjeti u mozak i pokrenuti procese koji podsjećaju na Alzheimerovu bolest. Dodao je i da su nalazi potencijalno zabrinjavajući i za ljude.
Brzina širenja infekcije iznenadila naučnike
Istraživače je posebno iznenadila brzina kojom je bakterija stigla do centralnog nervnog sistema miševa. Infekcija se razvila u roku od 24 do 72 sata, što dodatno potvrđuje teoriju da bakterije i virusi mogu koristiti nos kao brzu rutu do mozga.
Stručnjaci upozoravaju: “Nije dobra ideja”
Iako još nije potvrđeno da se isti proces dešava i kod ljudi, naučnici smatraju da postoje ozbiljni razlozi za oprez. St John i njegov tim savjetuju da se izbjegava čačkanje nosa i čupanje dlačica, jer takve navike mogu oštetiti zaštitnu sluznicu.
Upozoravaju da svako oštećenje unutrašnjosti nosa može povećati količinu bakterija koje imaju priliku dospjeti do mozga, čime se potencijalno povećava rizik od neurodegenerativnih promjena.
Istraživanja se nastavljaju
Daljnja istraživanja su neophodna kako bi se ovi nalazi potvrdili kod ljudi. Naučnici planiraju studije koje bi trebale pokazati da li bakterije zaista koriste isti put i kod ljudskog mozga.
Pregled naučnih radova objavljen 2024. godine dodatno je ojačao hipotezu da čačkanje nosa može igrati ulogu u povećanom riziku od Alzheimerove bolesti.
Iako je Alzheimerova bolest izuzetno složena i povezana s godinama života, naučnici sve više istražuju i druge faktore, poput uticaja okoline, bakterija i virusa, koji bi mogli imati ključnu ulogu u njenom razvoju.
