Dok se Bosna i Hercegovina priprema za predstojeće Opće izbore u oktobru, pažnja javnosti nije usmjerena samo na političke programe i kandidate, nego i na nove tehnologije koje bi prvi put trebale biti šire primijenjene u izbornom procesu.
Očekivanja su velika, posebno zbog višegodišnjih upozorenja na izborne nepravilnosti i manipulacije.
BiH u izborni proces uvodi tehnološka rješenja poput biometrijske identifikacije birača i optičkih skenera glasačkih listića. Cilj je da se smanji mogućnost zloupotreba koje su godinama narušavale povjerenje građana u izbore.
Ipak, uz najave modernizacije izbornog procesa, ostaje pitanje može li tehnologija sama spriječiti manipulacije i da li će novi sistem biti dovoljan da izborni rezultati vjernije odraze stvarnu volju birača.
Vještak informacijsko-računarske struke Saša Mrdović smatra da bi, među novim rješenjima, biometrijska identifikacija mogla donijeti najviše koristi. Prema njegovim riječima, otisak prsta trebao bi spriječiti mogućnost da neko glasa u ime osobe koja se nije pojavila na biračkom mjestu.
Kako pojašnjava, time bi se smanjio rizik od glasanja u ime osoba koje više nisu žive ili ne borave u BiH, a broj glasova u kutijama trebao bi odgovarati broju stvarnih birača koji su izašli na izbore.
Drugo važno tehnološko rješenje odnosi se na skenere glasačkih listića. Mrdović smatra da bi oni mogli ubrzati proces brojanja glasova, iako napominje da brojanje ni do sada na većini biračkih mjesta nije trajalo pretjerano dugo.
Prema njegovom iskustvu posmatrača na izborima, brojanje se na biračkim mjestima uglavnom završavalo u roku od sat ili dva, dok su rezultati u većini slučajeva bili dostavljeni do ponoći.
Ipak, skeneri bi mogli imati veći značaj u sprječavanju manipulacija glasovima od strane članova biračkih odbora.
Mrdović, međutim, ističe da je oprema za skeniranje prilično skupa i da postoje i druga tehnološka rješenja koja bi, uz niže troškove, mogla omogućiti isti ili veći stepen sigurnosti. Ipak, smatra da je uvođenje novih tehnologija pozitivan korak, jer će otežati prevare i doprinijeti tome da rezultati izbora budu bliži stvarnoj volji građana.
Naglašava i da ne postoji mehanizam koji može u potpunosti spriječiti izborne zloupotrebe, zbog čega smatra da je prisustvo posmatrača i dalje jedan od najpouzdanijih načina kontrole izbornog procesa.
Bivši član Izborne komisije i sadašnji član Koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić smatra da je osnovni cilj uvođenja novih tehnologija sprječavanje kršenja Izbornog zakona.
Kako navodi, u ranijim izbornim ciklusima zabilježene su situacije u kojima je izborna volja građana bila falsifikovana na sam dan izbora. Prema njegovim riječima, nesavjesni članovi biračkih odbora, koje predlažu političke stranke, omogućavali su da jedna osoba glasa više puta koristeći različite lične karte.
Šehić ističe da bi takve pojave trebalo onemogućiti korištenjem aparata za biometrijsku identifikaciju birača.
Podsjeća i na zloupotrebe neiskorištenih glasačkih listića, koji su se, prema njegovim riječima, popunjavali i koristili za davanje preferencija određenim političkim subjektima. Nakon toga su se falsifikovali potpisi na izvodima iz Centralnog biračkog spiska, što je dodatno narušavalo integritet izbornog procesa.
Kao još jedan problem navodi praksu da su pojedini članovi biračkih odbora važeće glasačke listiće proglašavali nevažećim, dodajući nove preferencije. Zbog takvih postupaka, kako kaže, izborni rezultati nisu uvijek odražavali stvarnu volju građana.
Šehić smatra da bi nove tehnologije trebale značajno smanjiti takve mogućnosti. Skeneri neće samo evidentirati glasačke listiće, nego će omogućiti i brže utvrđivanje kome je birač dao glas, zbog čega se očekuju i brži preliminarni, neslužbeni rezultati izbora.
On podsjeća da su slična tehnološka rješenja već korištena u drugim državama, kao i da su iskustva iz posmatračkih misija doprinijela dugogodišnjem zagovaranju ovakvih promjena u BiH.
Prema njegovim riječima, visoki predstavnik je izmjenama Izbornog zakona omogućio da se, pored tradicionalnog načina glasanja, u izborni proces uvedu i nove tehnologije. Pilot-projekti su već provedeni na lokalnim izborima na oko 130 biračkih mjesta, gdje su korišteni aparati za identifikaciju birača ili skeneri, a rezultati su ocijenjeni uspješnim.
Šehić navodi da je 85 posto građana s aktivnim biračkim pravom podržalo uvođenje novih tehnologija, što pokazuje da postoji jasno očekivanje javnosti da izborni proces bude sigurniji i transparentniji.
Naglašava da cilj ovih promjena nije zaštita političkih stranaka, nego zaštita dostojanstva građana i njihove izborne volje. Smatra da bi nove tehnologije mogle vratiti dio povjerenja u izborni proces.
Ipak, upozorava da problemi ne počinju i ne završavaju na dan izbora. Prema njegovim riječima, kršenja izbornog zakona dešavaju se i prije glasanja, kroz pritiske, prijetnje, ucjene i kupovinu naklonosti birača.
Zbog toga smatra da će u narednom periodu biti potrebno pronaći način da se spriječe i takve pojave, kako bi se moglo govoriti o izborima koji zaista predstavljaju slobodno izraženu volju građana.
Šehić poručuje da građani moraju shvatiti važnost zaštite vlastitog glasa i prava da slobodno odlučuju. Posebno upozorava na praksu kupovine glasova za novac ili pakete, naglašavajući da birači ne smiju dozvoliti da njihova volja bude potcijenjena i iskorištena za interese pojedinih političkih stranaka.
