Tokom 2025. godine oba entiteta u Bosni i Hercegovini ubrzano su se zaduživala putem trezorskih zapisa i obveznica, kako na domaćem tako i na inostranstvu, dok građani istovremeno bilježe sve veći pad životnog standarda.
Umjesto ozbiljnih reformi i odgovorne ekonomske politike, Bosna i Hercegovina danas, nažalost, važi za najsiromašniju zemlju u Evropi, a trend nekontrolisanog zaduživanja prijeti dugoročnim ekonomskim i socijalnim posljedicama.
Rast duga prati pad životnog standarda građana
Kako javlja RTV HB, Federacija BiH se po nivou zaduženosti sve više približava Republika Srpska. Tokom 2025. godine oba entiteta u Bosni i Hercegovini intenzivno su se zaduživala, i to ne samo na domaćem tržištu već i na inostranstvu, dok istovremeno rastu cijene osnovnih životnih namirnica, a kupovna moć građana kontinuirano slabi.
Dugovi rastu, a kvalitet života građana opada. Umjesto ulaganja u proizvodnju, zapošljavanje i jačanje domaće privrede, vlasti se odlučuju za kratkoročna rješenja koja dodatno opterećuju javne finansije i buduće generacije.
Upozorenja na ozbiljne društvene posljedice
Iz HSP BiH upozoravaju da se politika stalnog zaduživanja vodi bez jasne razvojne vizije, bez industrijske i demografske strategije te bez stvarne brige za radnike, penzionere i mlade porodice.
Posljedice takvog pristupa već su vidljive kroz inflaciju, pad realnih primanja, masovno iseljavanje i sve izraženije socijalne razlike.
HSP BiH ističe da Bosna i Hercegovina ima potencijal za ekonomski zaokret, ali da je on moguć isključivo uz odgovornu vlast, transparentno upravljanje javnim finansijama i politike koje će služiti građanima, a ne interesnim grupama. U suprotnom, upozoravaju, cijenu današnjih dugova platit će generacije koje dolaze.
