Obustava izdavanja viza za strane radnike iz Indije, Bangladeša, Nepala i Šri Lanke, koju je najavio ambasador Bosne i Hercegovine u New Delhiju Haris Hrle, otvorila je pitanje nadležnosti i zakonitosti takvog postupanja.
Iako su problemi s kvotama za zapošljavanje stranaca poznati mjesecima, odluka je donesena tek sada, a njene posljedice mogli bi osjetiti i domaći poslodavci.
Ambasador Hrle saopćio je da je obustavio potpisivanje radnih viza i viza za privremeni boravak državljana četiri azijske zemlje, a mjera bi trebala ostati na snazi najmanje do 6. januara 2027. godine. Kao razlog naveo je nedostatak zvaničnih informacija o iskorištenosti godišnjih kvota za zapošljavanje stranih radnika u BiH.
Međutim, kako piše Klix.ba, postoje nedoumice o tome da li je ambasador ovlašten samostalno donijeti takvu odluku.
Ko je nadležan za obustavu izdavanja viza?
Prema Pravilniku o izdavanju vize za dugoročni boravak, ministar vanjskih poslova BiH može posebnom odlukom privremeno zaustaviti zaprimanje viznih zahtjeva u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Takva mogućnost predviđena je u slučajevima sigurnosnih rizika, javnozdravstvenih problema, više sile ili drugih opravdanih okolnosti.
Ipak, ambasadorova odluka odnosi se na obustavu potpisivanja viza, a ne na prijem zahtjeva, što otvara dodatna pravna pitanja.
Zakon o strancima BiH predviđa pojedinačno odlučivanje o svakom zahtjevu za vizu, dok nadležnost za utvrđivanje godišnjih kvota radnih dozvola pripada Vijeću ministara BiH. Same radne dozvole izdaju nadležne institucije u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
Za izdavanje vize D neophodna je i prethodna saglasnost Službe za poslove sa strancima.
Za sada nije poznato da li je Ministarstvo vanjskih poslova BiH, na čijem je čelu Elmedin Konaković, odobrilo obustavu ili je prethodno bilo upoznato s ambasadorovim postupkom.
Problemi s kvotama poznati još od sredine godine
Prema nezvaničnim informacijama koje prenosi Klix.ba, godišnja kvota radnih dozvola premašena je još sredinom 2026. godine, ali su nadležne institucije nastavile izdavati dozvole.
Ambasador Hrle ranije je govorio o poteškoćama u pribavljanju podataka o popunjenosti kvota, zbog čega je, prema vlastitim riječima, namjerno usporavano zakazivanje termina za podnošenje zahtjeva.
Za FENA-u je izjavio da Ambasada BiH u Indiji nije dobila informacije o ugroženosti kvota od domaćih institucija, nego posredstvom ambasada država članica Evropske unije.
Situaciju dodatno komplikuje način zakazivanja termina. U novembru prošle godine uveden je sistem rezervacija putem Google kalendara, koji ne zahtijeva prethodno dostavljanje dokumentacije niti potvrdu da osoba zaista namjerava podnijeti zahtjev za vizu.
Prema ranijem pisanju Klix.ba, termini su rezervisani godinama unaprijed, dok su se istovremeno pojavile lažne internetske stranice koje su navodno nudile rezervacije uz naplatu od 30 do 100 eura.
Poslodavci ostali bez mogućnosti dolaska radnika
Obustava izdavanja viza posebno pogađa kompanije u Bosni i Hercegovini koje su već prošle proceduru pribavljanja radnih dozvola, ali sada ne mogu osigurati dolazak zaposlenika iz inostranstva.
Dodatnu nejasnoću predstavlja činjenica da diplomatsko-konzularna predstavništva nisu nadležna za izdavanje radnih dozvola niti za određivanje godišnjih kvota.
Posljednja opća obustava izdavanja viza u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH uvedena je 2020. godine, tokom pandemije koronavirusa, kada je odluku donijelo Vijeće ministara BiH na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova.
U slučaju aktuelne obustave u Indiji još nema javno dostupnog objašnjenja Ministarstva vanjskih poslova BiH o pravnom osnovu odluke ambasadora Hrle.
