Ograničavanje dnevnog unosa hrane na period od devet sati, uz izbjegavanje obroka nekoliko sati prije spavanja, moglo bi imati pozitivan utjecaj na zdravlje mozga, ali i na kontrolu tjelesne težine, pokazali su rezultati novog istraživanja.
U pilot-studiji učestvovale su žene starije životne dobi s prekomjernom tjelesnom težinom ili gojaznošću. Jedna grupa sve obroke konzumirala je unutar devetosatnog vremenskog okvira, dok je druga jela raspoređivala tokom približno 12 sati.
Nakon šest mjeseci obje grupe izgubile su sličan broj kilograma, ali su učesnice koje su jele u kraćem vremenskom periodu ostvarile bolje rezultate na testovima pamćenja, prostornog planiranja i rješavanja problema. Istraživači su zabilježili i manje grešaka na pojedinim testovima učenja i pažnje.
Stručnjaci smatraju da vremenski ograničena ishrana može imati dodatne zdravstvene koristi koje nisu povezane isključivo s gubitkom tjelesne težine. Pretpostavlja se da na to utiču biološki ritam organizma, metabolizam i smanjenje upalnih procesa.
Naučnici također preporučuju da se posljednji obrok ne konzumira najmanje četiri sata prije odlaska na spavanje, jer bi duži noćni period bez hrane mogao doprinijeti boljoj regulaciji šećera u krvi, krvnog pritiska i drugih pokazatelja metaboličkog zdravlja.
Ipak, istraživači naglašavaju da su rezultati za sada preliminarni zbog manjeg broja učesnika te da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdile sve potencijalne koristi ovakvog načina ishrane.
