Prehrana koju biramo ima veći utjecaj na naš tjelesni miris nego što mnogi misle, a neka istraživanja pokazuju da ono što jedemo može itekako promijeniti način kako mirišemo drugima. Namirnice bogate određenim spojevima kod razgradnje oslobađaju tvari koje se kroz znoj i dah izdvajaju iz tijela i utiču na miris koji nastaje na koži i u ustima.
Naučnici s Karlovog sveučilišta u Pragu i Sveučilišta Macquarie ističu da prehrana može učiniti miris tijela ugodnijim ili intenzivnijim, ovisno o namirnicama koje konzumiramo. Voće i povrće, na primjer, često dovode do neutralnijeg i ponekad ugodnijeg mirisa, dok crveno meso po nekim studijama može imati suprotan učinak i učiniti miris jačim.
Razlog su procesi razgradnje
Razlog tome leži u procesima razgradnje hrane u tijelu. Kada tijelo razgrađuje proteine, ali i sumporne spojeve koji se nalaze u namirnicama poput češnjaka, luka i kupusnjača, nastaju tvari koje se kroz znoj i dah izlučuju i miješaju s bakterijama na koži, što može rezultirati intenzivnijim mirisom.
Pored toga, neki specifični spojevi poput trimetilamina, koji se može formirati nakon konzumacije određenih morskih plodova ili namirnica bogatih holinom i karnitinom, mogu doprinijeti neobičnom mirisu kod osoba koje imaju problema s metabolizmom tih tvari.
Ipak, to ne znači da se treba u potpunosti odreći svih potencijalno “mirisno aktivnih” namirnica. Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem i hidratacijom može pomoći u održavanju ugodnijeg tjelesnog mirisa, dok se intenzivniji mirisi često javljaju kada ove zdrave namirnice zamijene teški proteini i začini.
Za kraj, vrijedi znati da individualne razlike u genetici, hormonskoj ravnoteži i higijenskim navikama također imaju važnu ulogu u tome kako tijelo miriše, ali prehrana ostaje jedan od ključnih faktora koji možemo kontrolisati sami.
