Potrošačka korpa u BiH za septembar iznosila je 3.565,70 KM, dok polovina zaposlenih prima platu manju od 1.350 KM. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, razlika između primanja radnika i osnovnih životnih troškova pokazuje koliko je teško velikom broju porodica osigurati sredstva za svakodnevne potrebe.
Medijalna neto plata u Bosni i Hercegovini iznosi približno 1.350 KM, što znači da polovina zaposlenih zarađuje manje, a druga polovina više od tog iznosa. Za razliku od prosječne plate, medijalna plata pokazuje sredinu raspodjele zarada i pruža drugačiji uvid u stvarna primanja zaposlenih.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra da je upravo medijalna plata pouzdaniji pokazatelj ekonomskog i socijalnog položaja radnika.
Prema njegovim riječima, vlasti bi ovaj podatak trebale koristiti prilikom donošenja ekonomskih i socijalnih mjera, jer bi nastavak nepovoljnih uslova mogao dovesti do dodatnog odlaska radnika i njihovih porodica iz Bosne i Hercegovine.
Potrošačka korpa u BiH daleko iznad primanja većine radnika
Sindikalna potrošačka korpa za septembar 2026. godine iznosila je 3.565,70 KM, dok je prosječna neto plata u Federaciji BiH iznosila 1.708 KM, prema podacima koje navodi Sindikat.
Kurtović upozorava da više od polovine radnika u Federaciji BiH prima platu koja ne prelazi prosječnu zaradu, zbog čega su osnovni životni troškovi veliki teret za domaćinstva.
Sindikalna korpa, kako pojašnjava, obuhvata osnovne životne potrepštine i ne uključuje luksuzne izdatke. U njen iznos nisu uračunate ni obaveze po kreditima, koje dodatno opterećuju kućne budžete.
Prema podacima koje navodi Sindikat, prosječna stopa rizika od siromaštva među zaposlenima u Evropskoj uniji iznosi oko 8,2 posto, dok je u Sloveniji 5,4 posto. Za Bosnu i Hercegovinu ne postoje zvanično dokumentovani uporedivi podaci.
Zašto radnici u BiH nemaju pravo na 13. platu?
Dok pojedine evropske zemlje zakonski uređuju isplatu dodatnih godišnjih naknada zaposlenima, u Bosni i Hercegovini takva praksa nije obavezna.
U Sloveniji će radnici ove godine dobiti najmanje 740,94 eura zimskog regresa, koji predstavlja zakonsku obavezu poslodavaca u javnom i privatnom sektoru.
U BiH isplata božićnica, godišnjih nagrada i 13. plate zavisi od odluka poslodavaca ili odredbi kolektivnih ugovora.
Kurtović pojašnjava da su u pojedinim djelatnostima dodatne naknade već predviđene kolektivnim ugovorima, ali veliki broj zaposlenih nije obuhvaćen takvim sporazumima.
Savez samostalnih sindikata BiH nema preciznu evidenciju o tome koliko će radnika ove godine dobiti dodatne godišnje naknade niti koliki će biti njihovi iznosi.
Kada je riječ o 13. plati, iz Sindikata navode da nemaju evidentirane slučajeve njene isplate kod poslodavaca u BiH u prethodnom periodu.
Sindikat traži povećanje plata umjesto povremenih naknada
Iako podržavaju uvođenje dodatnih primanja zaposlenima, u Savezu samostalnih sindikata BiH smatraju da božićnice i 13. plata ne mogu nadomjestiti rast osnovnih troškova života.
Kurtović ističe da je dugoročno rješenje povećanje redovnih plata, koje bi trebalo pratiti poskupljenja hrane, stanovanja i drugih životnih potreba.
Sindikat zagovara i ujednačen pristup isplati prazničnih naknada penzionerima. Prema Kurtovićevim riječima, takvu podršku trebalo bi omogućiti svim penzionerima, a ne samo onima koji žive u pojedinim gradovima i općinama.
Posebno naglašava potrebu za poboljšanjem materijalnog položaja korisnika najnižih penzija.
Prema stavu Sindikata, povećanje redovnih primanja zaposlenih ostaje osnovni zahtjev, jer povremene jednokratne isplate ne mogu dugoročno nadoknaditi razliku između plata i troškova života.
