Prosječna plata u BiH iznosi 1.706 KM, ali taj iznos ne odražava primanja velikog broja zaposlenih koji svakodnevno rade za znatno manje novca. Razlike u zaradama posebno su izražene između pojedinih djelatnosti, dok rast troškova života dodatno opterećuje kućne budžete.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječna neto plata u junu 2026. godine iznosila je 1.706 KM. Ipak, statistički prosjek ne pokazuje koliko radnika stvarno prima taj iznos, niti koliko ih zarađuje manje od njega.
Posebno su osjetljivi radnici u trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i prerađivačkoj industriji, djelatnostima u kojima visina zarada često predstavlja jedan od najvećih izazova za zaposlene.
Prosječna plata u BiH i stvarna kupovna moć građana
Rast nominalnih plata ne znači nužno i poboljšanje životnog standarda. Kada cijene hrane, stanovanja, komunalnih usluga i drugih osnovnih potreba rastu, povećanje primanja može biti nedovoljno da nadoknadi dodatne troškove.
Veliki dio kućnog budžeta građani izdvajaju za svakodnevne potrebe, zbog čega im ostaje manje novca za štednju, obrazovanje, odmor i neplanirane izdatke.
Razlika između prosječne plate i stvarnih primanja zaposlenih posebno je važna prilikom procjene kupovne moći. Prosjek može rasti i zbog povećanja visokih plata, čak i kada zarade velikog broja radnika ostaju gotovo nepromijenjene.
Niske zarade otežavaju zadržavanje radne snage
Visina plata jedan je od faktora koji utječu na odluke radnika o promjeni zaposlenja ili odlasku u inostranstvo. Poslodavci se istovremeno suočavaju s potrebom povećanja zarada, ali i troškovima poslovanja te izazovima na domaćem i međunarodnom tržištu.
Dodatni problem predstavlja praksa isplate dijela zarade mimo zvanično prijavljenog iznosa. Takav način isplate može negativno utjecati na buduća penzijska primanja zaposlenih, njihovu kreditnu sposobnost i ostvarivanje drugih prava koja zavise od prijavljene plate.
Među mogućim mjerama za poboljšanje položaja radnika ističu se smanjenje opterećenja na plate, ulaganja u modernizaciju proizvodnje i povećanje produktivnosti, što bi poslodavcima moglo omogućiti veći prostor za rast zarada.
