Rast vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine iznosila je 23,6 milijardi KM, što je rast od 4,83 posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Od toga je izvoz dostigao vrijednost od 8,65 milijardi KM, zabilježivši rast od 5,42 posto, dok je uvoz iznosio 14,95 milijardi KM, što je povećanje od 4,5 posto. Trgovinski deficit iznosio je 6,3 milijarde KM.
Ovi podaci predstavljeni su na konferenciji za medije u Sarajevu, gdje su se novinarima obratili Slaviša Ćeranić iz Vanjskotrgovinske komore BiH i stručnjakinja za analizu trgovinskih tokova Belma Alihodžić.
Ćeranić je istakao da je rast izvoza dijelom rezultat blagog industrijskog oporavka, iako su globalna ekonomska neizvjesnost, poremećaji u lancima snabdijevanja i slabija potražnja i dalje prisutni. Povećanje uvoza, kako navodi, uglavnom je posljedica većih domaćih izdataka, stabilnijih prihoda i potrebe za repromaterijalima, kao i nastavka velikih infrastrukturnih projekata.
Evropska unija i dalje je glavni trgovinski partner BiH, s udjelom većim od 66 posto u izvozu i skoro 68 posto u uvozu. Trgovinska razmjena s EU uvećana je u oba pravca – izvoz je porastao za više od 300 miliona KM, a uvoz za nešto više od 200 miliona KM.
U okviru CEFTA-e zabilježen je najveći relativni rast razmjene, što, prema Ćeraniću, potvrđuje rastuću integraciju i konkurentnost bh. proizvoda na regionalnom tržištu. U CEFTA zemlje BiH je izvezla 1,42 milijarde KM robe, dok je uvoz iznosio 2,34 milijarde KM.
Pad izvoza zabilježen je na tzv. trećim tržištima, iako je uvoz s tih tržišta porastao. Najveći pad izvoza bio je prema Kini, dok je u Tursku i Sjedinjene Američke Države izvoz povećan.
Kada je riječ o pojedinačnim sektorima, metalska industrija i dalje ima najveći obim razmjene – 9,7 milijardi KM, podijeljenih između rude i metala (3,8 milijardi) te mašina, aparata i uređaja (5,9 milijardi). Izvoz metala iznosio je 1,7 milijardi KM, a uvoz 2 milijarde KM, dok je u segmentu mašina i elektroindustrije izvoz iznosio 2,2 milijarde KM, a uvoz 3,7 milijardi KM.
Automobilski sektor zabilježio je izvoz od 380,9 miliona KM, što je rast od 49 miliona, dok je namjenska industrija u prvom polugodištu izvezla robe u vrijednosti od preko 311 miliona KM, uz rast od čak 31 posto.
S druge strane, negativan trend zabilježen je u tekstilnoj i kožnoj industriji, gdje je izvoz pao za više od 42 miliona KM. Ipak, drvna i namještajska industrija jedina bilježi suficit – 590,5 miliona KM, uz najveći doprinos sektora namještaja i drvenih proizvoda.
Prognoze za naredni period ukazuju na stabilan nastavak trgovinskih tokova, s mogućim blagim porastom uvoza usljed povećane potrošnje, doznaka iz inostranstva i rasta plata. Izvoz bi, prema najavama, mogao blago rasti, ali bez značajnijih skokova.
Zaključeno je da BiH mora dodatno ojačati izvoz proizvoda s većom dodanom vrijednošću, te se više usmjeriti ka diverzifikaciji tržišta i razvoju sektora kao što su prehrambena, tekstilna, auto i IT industrije.
