U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine danas je održana konferencija „Od analize do akcije: Rodne dimenzije Dejtonskog mirovnog sporazuma“, u organizaciji Britanske ambasade u Sarajevu. Skup je okupio predstavnike civilnog društva, istraživače, poslanike te domaće i međunarodne partnere, s ciljem otvaranja dijaloga o ulozi žena u mirovnim procesima i savremenim reformama u BiH.
Uloga konferencije i fokus na Dejton tri decenije poslije
Konferencija je održana povodom 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, dokumenta koji je donio mir, ali istovremeno u potpunosti isključio žene iz pregovora. Zbog njihovog odsustva, ključne teme poput položaja civilnih žrtava rata, seksualnog nasilja, pristupa pravdi i ekonomskog oporavka ostale su zanemarene, što se i danas odražava na procese izgradnje mira. Učesnici su podsjetili da su žene, iako nisu bile prisutne za stolom, imale presudnu ulogu u očuvanju zajednica, pomirenju i izgradnji temelja ravnopravnosti spolova tokom poslijeratnog perioda.
Jedan od naglasaka skupa bio je podsjećanje na doprinos žena u najtežim godinama. „Žene su bile nevidljive, ali nisu bile isključene. Žene su u to vrijeme bile kohezioni faktor društva. One su fragilno bosansko-hercegovačko društvo držale, ja ću se usuti, na svojim plećima, radile na pomirenju između entiteta, radili na očuvanju porodice i šireg društva,“ istakla je Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
Istraživanje koje otkriva rodnu sljepoću sporazuma
Na konferenciji je predstavljen i novi analitički izvještaj o rodnim dimenzijama Dejtonskog sporazuma, koji otkriva kako je rodna perspektiva bila gotovo potpuno izostavljena iz pregovora i implementacije. Izvještaj ukazuje na dugogodišnje prepreke u političkom djelovanju žena, fragmentirane procese tranzicione pravde te nedovoljnu podršku preživjelima ratnog seksualnog nasilja. Preporuke uključuju unapređenje pristupa procesima donošenja odluka, jačanje institucionalnih mehanizama i integrisanje rodne ravnopravnosti u sve segmente izgradnje mira.
Glasovi stručnjaka i istaknuti doprinos žena
O strateškim ciljevima i prioritetima govorio je i britanski ambasador u BiH, Julian Reilly. „Naš cilj je pregled prepreka koje su ograničavale učešće žena u političkim i reformama institucija tokom protekle tri decenje. Fokusirat ćemo se na prioritetnoj oblasti za buduće djelovanje, uključujući osiguranje odgovornosti za ratno seksualno nasilje, poboljšanje pristupa procesima donošenja odlika i osiguranje da strategije izgradnja mira održavaju potrebe žena i djevojčica,“ poručio je ambasador.
Učesnici su zaključili da se održiv mir ne može graditi bez ravnopravnog učešća žena i da iskustva posljednje tri decenije jasno pokazuju da inkluzivni procesi donose dugoročnu stabilnost. Kako je naglašeno u završnici skupa, analiza koja je danas predstavljena treba biti polazna tačka za konkretne korake ka društvu u kojem svi imaju jednako pravo učestvovati u odlučivanju.
