Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, ambasador Luigi Soreca, upozorio je da Bosna i Hercegovina rizikuje gubitak značajnih sredstava iz Plana rasta zbog izostanka djelovanja domaćih institucija.
U autorskoj kolumni Soreca je naveo da se u BiH sve češće može čuti narativ koji podsjeća na Ezopovu basnu o lisici i grožđu, u kojoj lisica, nakon što ne uspije dohvatiti grožđe, zaključuje da je ono vjerovatno kiselo.
Prema njegovim riječima, sličan pristup vidljiv je i u BiH, gdje se, suočeni s institucionalnim nečinjenjem, pojedini pokušavaju uvjeriti da rizik od gubitka 373,9 miliona eura iz Plana rasta, pored već izgubljenih 108 miliona eura, nije značajan.
Soreca je odbacio tvrdnje da su sredstva iz Plana rasta nebitna jer se, kako se često navodi, radi “samo o kreditima”.
“Ovakve tvrdnje su izuzetno obmanjujuće”, naveo je Soreca.
Od ukupno 976,6 miliona eura izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u zamjenu za provedbu 113 jasno definisanih reformskih koraka, 280,3 miliona eura, odnosno 548,21 milion KM, predstavljaju isključivo bespovratna sredstva.
Soreca je podsjetio da nacrt godišnjeg državnog budžeta, koji je Vijeće ministara usvojilo 21. maja 2026. godine, iznosi 1,58 milijardi KM.
“Samim time, dio Plana rasta kojeg čine bespovratna sredstva iznosi više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog budžeta Bosne i Hercegovine. Teško je razumjeti odbacivanje ovakve podrške”, poručio je Soreca.
Dodao je da Bosna i Hercegovina u ovoj fazi ostaje jedini partner sa Zapadnog Balkana bez ijednog eura iz Instrumenta za reforme i rast iz Plana rasta.
Govoreći o kreditnom dijelu, Soreca je istakao da se radi o sredstvima pod izuzetno povoljnim uslovima, sa maksimalnim rokom dospijeća od 40 godina i grejs periodom koji znači da otplata glavnice ne bi počela prije 2034. godine, ukoliko potrebni sporazumi budu finalizirani ove godine.
Prema njegovim riječima, u kombinaciji s konkurentnim kamatnim stopama, znatno nižim od onih koje nude druga tržišta i partneri, EU nudi finansijsku podršku koju druge zemlje regiona već koriste za dobrobit svojih građana.
Soreca je naglasio da Plan rasta nije samo pitanje novca, već sredstvo za provođenje reformi, ekonomsku transformaciju i ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u Jedinstveno evropsko tržište.
Podsjetio je da su sredstva iz Plana rasta odvojena od 140,5 miliona eura bespovratnih sredstava dodijeljenih BiH kroz IPA okvir za period od 2025. do 2027. godine, koji čeka finalnu ratifikaciju. EU nastavlja pružati i drugu grantovsku podršku, uključujući 45,7 miliona eura iz Fonda solidarnosti EU za oporavak nakon razornih poplava 2024. godine.
Od 2020. godine Evropska unija je, kako je naveo, mobilizovala 2,4 milijarde eura ukupnih investicija za Bosnu i Hercegovinu, uz podršku od 820 miliona eura grantova EU i bilateralnih donatora.
Soreca je poručio da su EU i njene države članice i dalje najveći pružaoci podrške Bosni i Hercegovini, te da ta podrška nije samo pomoć dobrih susjeda, već strateško ulaganje u dugoročnu stabilnost i prosperitet kontinenta.
Kao jedan od ključnih testova naveo je sposobnost domaćih vlasti da ispune uslove koji bi omogućili Centralnoj banci BiH da podnese zahtjev za pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima, SEPA-i. Pridruživanje bi, kako je istakao, značajno smanjilo troškove prekograničnih transfera novca prema zemljama regiona i EU, što bi koristilo poslovnom sektoru, pojedincima i porodicama.
Drugi važan test, prema njegovim riječima, bit će ispunjavanje uslova za otvaranje pristupnih pregovora, posebno usvajanjem Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u BiH u skladu s evropskim standardima, te imenovanjem glavnog pregovarača.
Soreca je naglasio da je sada krajnje vrijeme za napredak u finalizaciji Sporazuma o zajmu i Sporazuma o Instrumentu, kao pravnog osnova za isplatu sredstava iz Plana rasta.
Nakon usvajanja Reformske agende prošle godine, Bosna i Hercegovina ispunjava uslove za predfinansiranje od oko 68 miliona eura.
“Sporazum o zajmu i Sporazum o Instrumentu standardni su administrativni dokumenti. Nema razloga za odgađanje. I nikakva opravdanja o ‘kiselom grožđu’ neće moći opravdati žalosnu realnost da nečinjenje nosi visoku cijenu za građane Bosne i Hercegovine”, poručio je Soreca.
