Dvije godine nakon što je Evropsko vijeće, 21. marta 2024. godine, dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, iz Evropske unije stiže poruka da je za nastavak evropskog puta zemlje presudna politička volja domaćih vlasti.
U kolumni šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, Luigija Sorece, podsjeća se da je tadašnja odluka dočekana s optimizmom, uz uvjerenje da bi mogla označiti novi početak za Bosnu i Hercegovinu.
Kako navodi, pristupni pregovori i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna i sveobuhvatna rješenja problema koji godinama usporavaju zemlju. Ističe da je riječ o procesu koji može doprinijeti jačanju demokratskih institucija, vladavine prava i životnog standarda građana.
Ipak, dvije godine kasnije, umjesto očekivanog iskoraka, Bosna i Hercegovina se, prema njegovoj ocjeni, ponovo nalazi pred rizikom da propusti važnu šansu.
“Stav Evropske unije je jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Međutim, ne možemo željeti članstvo ove zemlje više nego što to žele domaće vlasti. Isto tako, moramo jasno naglasiti da propuštene prilike imaju svoju cijenu”, poručio je Soreca.
U tekstu upozorava da posljedice nečinjenja više nisu samo političke procjene, nego konkretni rizici koji se ogledaju u sporijim evropskim integracijama, odgađanju reformi, slabijem ekonomskom razvoju i zaostajanju za zemljama iz okruženja.
Posebno ističe kašnjenja u provođenju obaveza iz Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Prema njegovim riječima, zbog izostanka potrebnih koraka sada postoji ozbiljan rizik da Bosna i Hercegovina ostane bez dijela sredstava namijenjenih razvoju.
“Sada postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti umanjenju sredstava izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 miliona eura prijeko potrebnih investicija u okviru Plana rasta. Taj novac bi mogao napraviti ogromnu razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno”, naveo je Soreca.
On ukazuje i na širi geopolitički trenutak, ocjenjujući da Evropa prolazi kroz period u kojem postoji snažan zamah za proširenje i jačanje stabilnosti na kontinentu. Dok neke zemlje kandidati koriste taj trenutak za ubrzanje evropskog puta, Bosna i Hercegovina, kako navodi, ne pokazuje isti nivo političke odlučnosti.
Soreca podsjeća da koristi napretka prema članstvu nisu apstraktne, nego direktno utiču na svakodnevni život građana, od jačanja institucija i borbe protiv korupcije do boljeg poslovnog ambijenta i većih investicija.
Kao jedan od konkretnih primjera navodi mogućnost dublje ekonomske integracije sa Evropskom unijom, uključujući pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima, što bi smanjilo troškove prekograničnih transfera novca.
“Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i prilike kao građani širom Evropske unije”, poručio je.
U kolumni se naglašava da izborna godina ne bi smjela biti opravdanje za zastoj reformi, te da istinska posvećenost članstvu u EU podrazumijeva da evropske reforme budu među ključnim političkim prioritetima.
Soreca konstatuje da je u protekle dvije godine ipak zabilježen određeni napredak, podsjećajući da je Reformska agenda, nakon značajnog kašnjenja, konačno usvojena. Međutim, upozorava da usvajanje dokumenata nije dovoljno ukoliko izostane njihova provedba.
Među koracima koji još nisu završeni navodi ratifikaciju Sporazuma o Instrumentu i Sporazuma o zajmu, kao i imenovanje koordinatora za Reformsku agendu, što je preduslov za isplatu sredstava.
Zbog toga, kako ističe, Bosni i Hercegovini još nije dostupno ni predfinansiranje iz Plana rasta u iznosu od 68 miliona eura, iako na ta sredstva ima pravo.
Na kraju poručuje da Evropska unija ostaje spremna da pruži podršku Bosni i Hercegovini, ali da ne može zamijeniti odgovornost domaćih političkih aktera.
“EU ističe svoju punu podršku i pomoć na evropskom putu Bosne i Hercegovine, ali ne može biti zamjena za domaće liderstvo. Politički akteri u zemlji su to i ranije pokazali, uključujući period uoči odluke Evropskog vijeća prije dvije godine, da kada postoji politička volja, mogu postići konsenzus i iznaći rješenja u korist svih. Vrijeme je da se ta politička volja ponovo pronađe”, zaključio je Soreca.
