Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luiđi Soreca izjavio je da dio političkih aktera u zemlji deklarativno podržava evropski put, ali da konkretni koraci u tom pravcu izostaju.
Prema njegovim riječima, uslovi koje Bosna i Hercegovina treba ispuniti kako bi otvorila pristupne pregovore s Evropskom unijom mogu se ostvariti u relativno kratkom roku, međutim ključni problem predstavlja nedostatak političke volje. Zbog toga, kako navodi, raste frustracija jer je u posljednje dvije godine izgubljeno mnogo vremena, dok druge države regiona brže napreduju prema članstvu u EU.
Soreca upozorava i da postoji realna opasnost da se izgubi još jedna godina zbog predstojećih općih izbora, dok se istovremeno približavaju rokovi za korištenje gotovo milijardu eura iz Plana rasta namijenjenih Bosni i Hercegovini.
On ističe da se još čeka da državni nivo vlasti usvoji nacrte dva ključna zakona iz oblasti pravosuđa, Zakona o sudovima i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Također naglašava da je u ovoj fazi jednako važno imenovati glavnog pregovarača i pregovarački tim koji bi jedinstveno predstavljali Bosnu i Hercegovinu u razgovorima s Evropskom unijom, ali da ni u tom segmentu još nema pomaka.
Iako je, kako kaže, u protekle dvije godine ostvaren određeni napredak, posebno u oblasti saradnje u provođenju zakona i jačanju granične sigurnosti, uključujući i potpisivanje Statusnog sporazuma s Frontexom, Soreca smatra da je tempo reformi nedovoljan. Dodaje da složena institucionalna struktura često dovodi do blokada, ali da se ona prečesto koristi kao opravdanje za izostanak konkretnih poteza.
Prema njegovim riječima, evropski put predstavlja najbolju priliku da Bosna i Hercegovina riješi ključne sistemske slabosti koje koče njen razvoj. Naglašava da građani na kraju očekuju konkretne rezultate, a ne politička opravdanja za nečinjenje.
Soreca podsjeća i na promotivnu kampanju „Plan koji nas pokreće“, kojom EU nastoji građanima približiti koristi Reformske agende, uključujući digitalizaciju javnih usluga, energetsku tranziciju, poboljšanje kvaliteta zraka i veće obrazovne mogućnosti.
Ukoliko vlasti ne poduzmu potrebne korake za provođenje reformi, Bosna i Hercegovina bi postepeno mogla izgubiti gotovo 977 miliona eura predviđenih za projekte kroz Plan rasta za zemlje Zapadnog Balkana. Soreca podsjeća da su politički akteri u BiH i ranije pokazali da mogu postići dogovor kada postoji politička volja, te poručuje da je vrijeme da se takav pristup ponovo pokaže.
Ističe i da ponuda Evropske unije ostaje otvorena, ali da rokovi ističu krajem 2027. godine i da se neće produžavati. U tom kontekstu postavlja pitanje da li je realno da Bosna i Hercegovina u preostalom periodu ispuni svih 113 reformskih koraka, imajući u vidu da do sada nijedan nije realizovan.
Govoreći o vladavini prava, Soreca navodi da je povjerenje građana u pravosuđe godinama na niskom nivou, dijelom zbog percepcije da visoka korupcija ostaje nekažnjena. Također upozorava na veliki broj neriješenih predmeta u sudovima širom zemlje.
Naglašava da policijske agencije i tužilaštva moraju djelovati proaktivnije, uz bolju koordinaciju i bez političkog utjecaja. Usvajanje Zakona o VSTV-u, koji bi ojačao sistem provjere imovine i interesa sudija i tužilaca, vidi kao važan korak, iako se i te reforme suočavaju s brojnim izazovima.
Prema njegovim riječima, potrebno je dodatno unaprijediti i mehanizme odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, kako bi disciplinski postupci imali snažniji efekat, a imenovanja i ocjenjivanje sudija i tužilaca bili zasnovani na jasnim i profesionalnim kriterijima.
Soreca također naglašava značaj slobodnih i poštenih izbora, ističući da bi uvođenje biometrijskih sistema i skenera na biračkim mjestima moglo povećati transparentnost i povjerenje javnosti u izborni proces. Podsjeća da je odgovornost za unapređenje izbornog integriteta pred izbore 2026. godine na domaćim institucijama, koje trebaju završiti pripreme za uvođenje novih tehnologija.
Na kraju ističe da tokom posjeta širom Bosne i Hercegovine susreće mnoge talentovane i kreativne ljude, ali da izostanak reformi negativno utiče na svakodnevni život građana. Mnogi se, kako navodi, suočavaju s ekonomskim i socijalnim poteškoćama, uključujući ograničene mogućnosti zapošljavanja, niske plate, lošu infrastrukturu i pritisak na obrazovni, zdravstveni i socijalni sistem.
Upravo zbog toga, zaključuje Soreca, evropski put je važan jer sredstva i podrška EU imaju za cilj jačanje ekonomije, vladavine prava i javnih usluga, te stvaranje novih prilika za građane Bosne i Hercegovine.
