6 C
Tuzla
14.04.2024.

Sportsku 2022. godinu obilježile ZOI u Pekingu i Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru

Sportsku 2022. godinu u svijetu obilježila su dva velika događaja, održana na početku i kraju godine – 24. zimske olimpijske igre u Pekingu i 22. svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru.

ZOI održane su od 4. februara do 20. februara 2022. Nakon Pyeongchanga 2018. i Tokija 2020. to su bile treće Olimpijske igre zaredom u Aziji.

Peking je 2008. godine bio organizator Ljetnih olimpijskih igara 2008., te je tako postao prvi grad koji je bio domaćin i Ljetnih i Zimskih olimpijskih igara, kao i najveći grad, koji je ikada organizirao ZOI, što je do sada bio Vancouver za Zimske olimpijske igre 2010.

Na Igrama je učestvovalo 2.900 sportašica i sportaša iz 91 države. Ukupno je održano 109 takmičenja iz 15 disciplina u sedam sportova.

Nakon 16 dana uzbudljivih dana takmičenje su obilježili norveški biatlonci Joahens Tines Bo i Marte Olsbu Rojselan, koji su osvojili po pet medalja. Bo je osvojio četiri zlata, a Rojselan tri.

Igre 2022. također su obilježile razne kontroverze, kao što su kršenja ljudskih prava u Kini, pri čemu je nekoliko država poslalo sportiste, ali ne i svoje diplomatske predstavnike, kao znak diplomatskog bojkota.

Takmičenja su održana pod strogim zdravstvenim pravilima zbog pandemije koronavirusa.

Najuspješnije zemlje prema osvojenim zlatnim medaljama su Norveška, Njemačka i Kina. Norveška je osvojila rekordnih 16 zlatnih medalja, kao i osam srebrenih i 13 bronzanih, slijede Njemačka sa 12 zlatnih medalja, deset srebrenih i pet bronzanih, te Kina sa devet zlatnih odličja, četiri srebra i dvije bronze.

Olimpijski tim Bosne i Hercegovine predstavljalo je šest sportista. Najbolji plasman ostvarila je alpska skijašica Elvedina Muzaferija, koja je u utrci super G-ija zauzela 25. mjesto i tako se upisala u historiju kao najuspješnija bh. takmičarka u dosadašnjim nastupima na ZOI.

Ostali bh. predstavnici ostvarili su rezultate u okviru svojih mogućnosti. Alpska skijašica  Esma Alić zauzela je 45. mjesto u slalomu, dok je u veleslalomskoj utrci diskvalifikovana zbog neispravnog starta. Treći bh. predstavnik u alpskom skijanju Emir Lokmić bio je 27. u utrci slaloma, dok u veleslalomu nakon sjajne prve utrke i 29. mjesta, u drugoj nije uspio završiti vožnju. Sankaš Mirza Nikolajev zauzeo je 34. mjesto, mladi skijaški trkač Strahinja Erić zauzeo je veoma dobro 59. mjesto u sprint utrci, u disciplini crosscoutry 15 km bio je 87., dok je na utrci 50 km masovni start slobodnim stilom zauzeo 52. mjesto. Druga predstavnica BiH u skijaškom trčanju Sanja Kusmuk u sprint utrci zauzela je 90. mjesto.

Naredne Zimske olimpijske igre održat će se od 6. do 22. februara 2026. godine u italijanskim gradovima Milanu i Cortini d'Ampezzo.

Najvažniji sportski događaj godine – 22. svjetsko nogometno prvenstvo održano od od 20. novembra do 18. decembra u Kataru.

U četiri sedmice 32 reprezentacije ukupno su odigrale 64 utakmice, na kojim su postignuta 172 gola. Mundijal je okončan jednim od najboljih finala u historiji. Argentina je treći put postala svjetski prvak nakon što u spektakularnoj finalnoj utakmici savladala branioca naslova Francusku, koja se također borila za treću titulu. “Gaučosi” su slavili nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca rezultatom 4:2. U regularnom toku susret je završen 2:2, a poslije produžetaka 3:3. Argentici su tako došli do prvog naslova nakon 36 godina, kada su 1986. predvođeni Diegom Armandom Maradonom u finalu savladali Njemačku.

U utakmicu za treće mjesto Hrvatska je bila bolja od Maroka sa 2:1. Hrvati su tako došli do trećeg odličja na svjetskim prvenstvima i ponovo dokazali da spadaju u sam vrh svjetskog nogometa, nakon srebra sa prošlog SP u Rusiji te prve bronze 1998. u Francuskoj. Ekipa Maroka bila je najprijatnije iznenađenja ovogodišnjeg SP-a i prva afrička reprezentacija koja se plasirala u polufinale, nakon što je u eliminacijama izbacila Španiju i Portugal.

Kapiten Argentne Lionel Messi na ceremoniji progašenja pobjednika podigao jedini trofej koji mu je do sada nedostajao u karijeri, a pored toga proglašen je i za najkorisnijeg igrača Svjetskog prvenstva. Najbolji strijelac Mundijala je Francuz Kylian Mbappe sa osam golova, dok je Francuska sa 16 pogodaka najefikasnija reprezentacija. Preostala dva trofeja također su otišla u ruke Argentinaca – Emiliano Martinez proglašen je za najboljeg golmana dok je Enzo Fernandez izabran za najboljeg mladog igrača turnira.

Organizaciju Svjetskog prvenstva u Kataru pratile su brojne kontroverze, od sumnje na korupciju dužnosnika FIFA-e koji su izglasali da Katar bude domaćin prvenstva, do problema vezanih za nepoštivanje ljudskih prava te zabrane točenja alkohola i klimatskih promjena. Bogata država Bliskog istoka uložila je u organizaciju najvećeg nogometnog takmičenja na svijetu 200 milijardi dolara, što je apsolutni rekord svjetskih prvenstava. Na drugom mjestu je Brazil, koji je za organizaciju SP-a 2014. godine uložio 15 milijardi dolara, treća je Rusija sa uloženih 11,6 milijardi na SP 2018.

Ovo je bilo prvo svjetsko prvenstvo koje je održano u arapskom svijetu, kao i prvo koje je održano na kraju godine s obzirom na vrućine koje u tom podneblju vladaju tokom juna i jula.

Također,  prvi put na jednom susretu žene su bile u ulozi svih sudija na terenu. Radilo se o susretu između Kostarike i Njemačke na kojoj je 38-godišnja Stephanie Frappart bila glavna sutkinja, a asistirale su joj Neuza Back i Karen Diaz.

Mundijal u Kataru je, prema riječima predsjednika FIFA-e Giannija Infantina, bio najbolje organizovan do sada, te je pred Kanadom, SAD-om i Meksikom 2026. godine težak zadatak da ga nadmaše.

SP u Kataru bilo je  posljednje na kojem su učestvovale 32 reprezentacije, jer je FIFA odlučila da na narednom, prvi put u historiji nastupi 48 ekipa.

Godinu na izmaku, obilježili su i evropska i svjetska prvenstva u ekipinim sportovima,  na kojim su učestvovale čak tri selekcije Bosne i Hercegovine – muška rukometna, te muška i ženska košarkaška reprezentacija.

Početak godine već po tradiciji rezervisan je za održavanje najvećih rukometnih takmičenja. Na 15. evropskom prvenstvu za rukometaše, održanom u januaru u Slovačkoj i Mađarskoj, reprezentacija Bosne i Hercegovine igrala je u veoma teškoj grupi iz koje su  dvije selekcije, Švedska i Španija na kraju došle do finala. Rukometaši BiH u 1. kolu ubjedljivo su poraženi od novog evropskog prvaka Švedske sa 30:18, zatim od Češke 27:19, a nastup na EP-u su završili nakon poraza od Španca (28:24), osvajača evropskog srebra, kojim su pružili dostajan otpor.

U dramatičnom finalu Švedska je u Budimpešti pobijedila Španiju sa sa 27:26, a gol odluke postigao je Niclas Ekberg, koji je realizirao sedmerac po isteku vremena.

Šveđanima je to rekordni peti evropski naslov, ali prvi nakon 20 godina. Španija, koja je na posljednje dvije evropske smotre osvajala zlato, ovoga puta morala se zadovoljiti srebrom.

U susretu za treće mjesto Danska je nakon produžetaka pobijedila Francusku sa 35:32 (29:29, 13:14).

Muška košarkaša reprezentacija u septembru je nastupila na Evropskom prvenstvu, koje se ove godine igralo u četiri države – Češkoj, Gruziji, Italiji i Njemačkoj.

Košarkaši Bosne i Hercegovine na Eurobasketu odigrali su pet dobrih mečeva u grupi koja je bila i najjača na prvenstvu s obzirom da su u njoj bile još domaća selekcija Njemačke, te Slovenija, Francuska, Litvanija i Mađarska.

Predvođeni Džananom Musom, Jusufom Nurkićem i Johnom Robersonom, košarkaši BiH pobijedili su Mađarsku i slavili senzacionalnu pobjedu nad tadašnjim aktuelnim evropskom prvakom Slovenijom, ali to nije bilo dovoljno za prolazak među 16 najboljih u Evropi s obzirom na poraze od Njemačke, Francuske i Litvanije.

Izabranici Adisa Bećiragića u posljednjem kolu grupne faze igrali su protiv Litvanije i to je bio direktni duel dvije selekcije u kojem je pobjeda značila prolaz u narednu fazu Eurobasketa, a poraz završetak takmičenja. Litvanci su ipak imali više snage, koncentracije i sportske sreće te su slavili rezultatom 87:70. Reprezentacije BiH okončala je nastup na EP na ukupnom 18. mjestu kao druga najbolja petoplasirana ekipa u grupnoj fazi.

Titulu evropskog prvaka, osvojila je Španija koja je u finalu u Berlinu pobijedla Francusku sa 88:76. Ukupno za Španiju je ovo 14. medalja na Evropskom prvenstvu, četvrta zlatna, a pored toga imaju šest srebrenih i četiri bronzane medalje. S druge strane, za Francusku je ovo treće srebro, a pored toga imaju jedno zlato iz 2013. godine i šest bronzanih medalja.

U utakmici za treće mjesto Njemačka je pobijedila Poljsku sa 82:69.

Od 22. septembra do 1. oktobra u Sidneyju je održano Svjetsko prvenstvo za košarkašice na kojim je prvi put nastupila i reprezentacija Bosne i Hercegovine.

Izabranice Gorana Loje prethodno su na Evropskom prvenstvu u Francuskoj i Španiji, predvođene jednom od najboljih košarkašica svijeta Jonquel Jones sa Bahama, ostavarile historijski uspjeh osvajanjem petog mjesta i tako izborile nastup u kvalifikacijama za SP. Na kvalifikacionom turniru u Osaki košarkašice BiH su osigurale nastup na svjetskoj smorti, zahvaljujući pobjedi nad domaćom selekcijom Japana. Na SP-u Zmajice su završile nastup sa svih pet ubjedljivih poraza u grupnoj fazi osvojiši na kraju pretposljednje 11. mjesto.

Zlatnu medalju odbranile su košarkašice Sjedinjenih Američkih Država, koje su u finalu savladele Španiju rezultatom 77:64. Bronzanu medalju osvojila je selekcija Australije, koja je u malom finalu pobijedila Tursku sa 74:44.

Pored rukometa i košarke, u ekipinim sportovima ove godine ponovo se istakla ženska odbojkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine. Izabranice selektora Stevana Ljubičića drugi put uzastopno izborile su nastup na Evropskom prvenstvu. Ovoga puta bile su prve u svojoj kvalifikacionoj grupi sa pet pobjeda i jednim porazom, a iza sebe su ostavile reprezentacije Grčke, Švicarske i Norveške. Pored toga ove sezone uspješno su nastupile u elitnoj CEV Zlatnoj ligi.

Evropsko prvenstvo igrat će se u augustu 2023. godine u četiri države – Belgiji, Italiji, Njemačkoj i Estoniji. Odbojkašice BiH grupnu fazu takmičenja igrat će i Italiji. Pored BiH i domaće selekcije u grupi će još igrati reprezentacije Bugarske, Hrvatske i Švicarske.

U Rimu je sredinom augusta održano Evropsko prvenstvu u plivanju, najuspješnije međunarodno takmičenje za Bosnu i Hercegovinu u ovoj godini, na kojem je Lana Pudar pisala historiju bh. sporta i plivanja. Šenaestogodišnja Mostarka je ostvarila je najveći uspjeh bh. plivanja u historiji osvajanjem zlatne medalje u disciplini 200 metara delfin. Na istom prvenstvu osvojila je i bronzu u disciplini 100 metara delfin. Pored toga u ovoj godini postala je dvostruka juniorska prvakinja Evrope, 50 i 200 metara delfin stilom, te viceprvakinja na 100 metara, a donijela je i istorijske medalje za BiH sa Mediteranskih igara, gdje je bila zlatna na 100 i 200 metara.

RTV Slon/FENA

Vezane vijesti

TUZLA