Svjetske cijene hrane u oktobru su blago pale, ali je šećer nastavio poskupljivati četvrti mjesec zaredom, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), objavljeni danas. Pojeftinjenje žitarica, mesa i mliječnih proizvoda uticalo je na ukupni pad cijena, dok su nepovoljne vremenske prilike u velikim proizvođačkim zemljama dodatno povećale cijenu šećera.
FAO indeks cijena hrane u oktobru je iznosio 133,9 bodova, što je 1,2 posto manje nego u septembru. Ipak, u poređenju s istim mjesecom prošle godine, svjetske cijene hrane više su za 5,9 posto.
Trenutni indeks i dalje je 16,4 posto ispod rekordnog nivoa zabilježenog u martu 2022. godine, kada su cijene hrane na međunarodnom tržištu dostigle historijski maksimum.
Cijene šećera porasle za gotovo 29 posto za godinu dana
Najveći rast u oktobru zabilježile su cijene šećera, koje su u odnosu na septembar povećane za 6,6 posto. U poređenju s oktobrom prošle godine šećer je na svjetskom tržištu skuplji za čak 28,8 posto.
To je četvrti uzastopni mjesec rasta, a cijene šećera dostigle su najviši nivo od decembra 2024. godine.
Glavni razlog su obilne kiše u Brazilu, jednom od najvećih svjetskih proizvođača šećera, koje su otežale berbu i preradu šećerne trske. Dodatnu zabrinutost izazivaju nepovoljne procjene proizvodnje u Indiji, Evropskoj uniji i Tajlandu.
Pšenica i kukuruz pojeftinili, cijene riže porasle
Za razliku od šećera, cijene žitarica na svjetskom tržištu smanjene su za 4,5 posto u odnosu na septembar.
Pšenica je pojeftinila nakon četiri mjeseca uzastopnog rasta, prvenstveno zbog slabije međunarodne potražnje i povoljnijih prognoza proizvodnje u Argentini. Na kretanje cijena uticala su i očekivanja da bi mogla biti ublažena ograničenja izvoza preko Crnog mora.
Pad cijena zabilježen je i kod kukuruza, nakon što je u septembru dostignut najviši nivo u posljednje tri godine. Tome su doprinijele žetva u Sjedinjenim Američkim Državama i očekivanja veće ponude iz Južne Amerike.
Istovremeno, cijena riže porasla je za 1,6 posto zbog kašnjenja žetve i nepovoljnih vremenskih prilika u pojedinim zemljama izvoznicama.
Na svjetskom tržištu meso je pojeftinilo za 1,2 posto, a mliječni proizvodi za 1,1 posto. Cijene biljnih ulja, s druge strane, blago su porasle za 0,3 posto, prvenstveno zbog poskupljenja sojinog i suncokretovog ulja.
Koliko žitarica proizvodi Bosna i Hercegovina?
Prema podacima navedenim u izvještaju, Bosna i Hercegovina je tokom 2025. godine proizvela 1,27 miliona tona žitarica, što predstavlja povećanje u odnosu na 1,21 milion tona iz prethodne godine.
Proizvodnja pšenice dostigla je 296.300 tona, dok je proizvodnja kukuruza iznosila 800.700 tona.
Kretanje svjetskih cijena žitarica značajno je i za domaće tržište, ali se promjene međunarodnih cijena ne moraju odmah ili u istom procentu odraziti na cijene brašna, hljeba i ostalih prehrambenih proizvoda u trgovinama.
Svjetske cijene hrane i očekivanja za narednu godinu
Prema podacima dostavljenim uz FAO izvještaj, globalna proizvodnja žitarica u 2026. godini mogla bi dostići 2,99 milijardi tona. Iako bi to bilo manje nego tokom rekordne 2025. godine, predstavljalo bi drugi najveći nivo proizvodnje u historiji.
Istovremeno se očekuje smanjenje međunarodne trgovine žitaricama. Procjenjuje se da bi u tržišnoj sezoni 2026/27. trgovina mogla pasti za 3,3 posto, na približno 507,7 miliona tona.
Najizraženiji pad predviđa se u trgovini pšenicom, prvenstveno zbog ograničenja u snabdijevanju i problema s transportom.
Svjetske zalihe žitarica mogle bi se povećati za 1,8 posto, uglavnom zahvaljujući većim zalihama pšenice u Rusiji i Ukrajini.
Čak 41 zemlja i dalje zavisi od pomoći u hrani
Uprkos relativno visokoj globalnoj proizvodnji, milioni ljudi širom svijeta suočavaju se s nesigurnim snabdijevanjem hranom.
FAO navodi da je u 41 zemlji i teritoriji potrebna vanjska pomoć kako bi stanovništvo imalo dovoljno hrane. Od tog broja, čak 31 nalazi se u Africi.
Glavni uzroci prehrambene nesigurnosti ostaju oružani sukobi, nestabilnost i nepovoljne vremenske prilike. Dodatni rizik predstavljaju promjene vremenskih obrazaca povezane s fenomenom El Niño, koje bi u pojedinim regijama mogle negativno uticati na poljoprivrednu proizvodnju i tokom 2027. godine.
