Svijet se suočava s mogućnošću jednog od najsnažnijih klimatskih fenomena El Niño u historiji, a njegove posljedice mogle bi se osjetiti i u novčanicima građana Bosne i Hercegovine. Klimatski poremećaji prijete poljoprivrednoj proizvodnji u pojedinim dijelovima svijeta, što otvara pitanje novih poskupljenja kafe, riže, kakaa i drugih namirnica koje BiH uglavnom uvozi.
Prema oktobarskoj prognozi američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA), El Niño nastavlja jačati, uz mogućnost da dostigne historijski intenzitet tokom jeseni i zime 2026/2027. godine. Ipak, razmjere njegovih posljedica na proizvodnju hrane i globalne cijene još nije moguće pouzdano predvidjeti.
Iako ovaj klimatski fenomen ne pogađa direktno Balkan na način na koji djeluje na tropske dijelove svijeta, njegove ekonomske posljedice mogle bi se prenijeti i na bosanskohercegovačko tržište, prvenstveno kroz rast uvoznih cijena.
Koje bi namirnice mogle poskupjeti?
Među proizvodima koji su posebno osjetljivi na klimatske promjene izdvajaju se kafa, riža, kakao i šećer.
Proizvodnja riže u velikoj mjeri zavisi od vremenskih prilika u južnoj i jugoistočnoj Aziji, posebno u Indiji, Tajlandu i Vijetnamu. Suše i poremećaji monsunskih padavina mogu smanjiti prinose i izazvati pritisak na međunarodne cijene.
Slična situacija moguća je i s kafom, čija proizvodnja zavisi od klimatskih uslova u Brazilu, Vijetnamu i drugim velikim proizvođačkim zemljama. Dugotrajne suše, ali i obilne padavine, mogu negativno utjecati na kvalitet i količinu uroda.
Pod pritiskom bi se moglo naći i tržište kakaa, posebno zbog osjetljivosti proizvodnje u zapadnoj Africi. Promjene cijena ove sirovine mogu se odraziti na cijene čokolade i drugih konditorskih proizvoda.
El Niño utječe i na ribarstvo u Pacifiku. Zagrijavanje površinskih voda može poremetiti morske ekosisteme i smanjiti dostupnost pojedinih vrsta ribe, što se posredno može odraziti na globalno tržište ribljih proizvoda.
Hoće li građani BiH ostati bez kafe?
Posebnu pažnju privlači mogućnost novog poskupljenja kafe, koja je nezaobilazan dio svakodnevnog života brojnih građana Bosne i Hercegovine.
Budući da BiH ne proizvodi kafu, domaće tržište zavisi od uvoza. Zbog toga poremećaji u proizvodnji u velikim svjetskim izvoznicima mogu utjecati na nabavne cijene, a posljedično i na cijene u trgovinama i ugostiteljskim objektima.
Međutim, ekonomski stručnjak Igor Gavran upozorava da se na osnovu klimatskih prognoza ne može automatski zaključiti da će doći do nestašice.
„Iako je svakako moguće smanjenje ponude i posljedični rast cijena, ipak ove vrste hrane ne dolaze samo iz pojedinih područja. Ako u jednoj regiji padne prinos, ne znači da će pasti u svim“, ističe Gavran.
Njegova procjena ukazuje na važnost različitih izvora snabdijevanja. Problemi u jednoj zemlji proizvođaču ne moraju nužno značiti da će proizvodi nestati s tržišta Bosne i Hercegovine.
Gavran upozorava na formiranje cijena u BiH
Osim mogućih poremećaja na međunarodnom tržištu, Gavran smatra da posebnu pažnju treba obratiti na način formiranja maloprodajnih cijena u Bosni i Hercegovini.
Naime, konačna cijena proizvoda ne zavisi isključivo od vrijednosti sirovine na svjetskom tržištu. U nju su uključeni troškovi transporta, prerade, pakovanja, distribucije, porezi i trgovačke marže.
„Kada su cijene u pitanju, najveći problem za nas je formiranje cijena unutar BiH, odnosno u maloprodaji. Tek kada bi se marže u BiH kretale na razumnom nivou i ne bi bilo ekstra profita, onda bi ključne bile uvozne cijene“, navodi Gavran.
Posebno upozorava na razliku između kretanja svjetskih cijena sirove kafe i iznosa koji građani plaćaju u prodavnicama i kafićima.
„Veza između svjetske cijene kafe i cijene koju plaćamo u prodavnici, a pogotovo u ugostiteljstvu, jako je daleka i labava. Osim kao izgovor za dalje neopravdano poskupljenje“, naglašava Gavran.
Kafa je već značajna stavka u kućnim budžetima. Prema navedenim primjerima cijena s domaćeg tržišta, pola kilograma kafe može koštati i do 17 KM, dok se za šoljicu espressa u pojedinim ugostiteljskim objektima izdvaja oko tri KM.
Novi pritisak na kućne budžete
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se eventualni klimatski poremećaji događaju u periodu kada na svjetsku trgovinu već utječu geopolitičke napetosti, troškovi energije i transporta.
Za zemlju poput Bosne i Hercegovine, koja veliki dio prehrambenih proizvoda nabavlja iz inostranstva, svaki značajniji poremećaj međunarodnog tržišta predstavlja potencijalni rizik.
Ipak, važno je razlikovati mogućnost poskupljenja od stvarne nestašice proizvoda. Čak i ako proizvodnja pojedinih namirnica bude smanjena, konačne posljedice zavisit će od globalnih zaliha, alternativnih dobavljača, potražnje i trgovinskih odluka.
Za sada nema dovoljno osnova za tvrdnju da će Bosna i Hercegovina ostati bez kafe, riže ili čokolade. Mnogo je realnije govoriti o riziku dodatnog pritiska na cijene, čiji se obim tek treba utvrditi.
Građanima tako ostaje otvoreno pitanje hoće li klimatski poremećaji na drugom kraju svijeta donijeti još jedan udar na potrošačku korpu, ali i hoće li trgovci eventualni rast uvoznih troškova iskoristiti kao opravdanje za poskupljenja veća od stvarnog povećanja troškova.
U zemlji u kojoj su osnovne životne namirnice već ozbiljno opterećenje za mnoge porodice, čak i umjeren rast cijena mogao bi se osjetiti u svakodnevnom životu.
