Zaprašivanje komaraca u TK ponovo se nameće kao javno zdravstveno pitanje nakon što je Zagreb zbog cirkulacije virusa Zapadnog Nila početkom septembra proveo dodatne protuepidemijske mjere suzbijanja odraslih komaraca. Dok su u Hrvatskoj potvrđene infekcije kod ljudi, virus pronađen u uginulim pticama, a njegovo prisustvo utvrđeno i kod konja, u Tuzlanskom kantonu pitanje sistemskog suzbijanja komaraca godinama se vraća bez jasnog i trajnog odgovora.
Grad Zagreb je 1. i 2. septembra proveo suzbijanje odraslih komaraca metodom hladnog zamagljivanja iz vozila i ručnim zamagljivačima na području više naselja. Mjere su provedene nakon što je krajem augusta virus Zapadnog Nila potvrđen kod pet uginulih vrana pronađenih na različitim lokacijama u Zagrebu. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede potom je potvrdilo da virus cirkuliše u populaciji divljih ptica na području cijelog grada.
Istovremeno je u Hrvatskoj do 31. augusta evidentirano sedam infekcija virusom Zapadnog Nila kod ljudi. Pet se odnosilo na Zagreb i Zagrebačku županiju, tri osobe razvile su težu kliničku sliku i hospitalizirane su, dok su četiri infekcije otkrivene kod osoba bez simptoma.
Praćenjem virusa kod životinja u Hrvatskoj ove su godine potvrđene i akutne infekcije kod konja na području Vukovarsko-srijemske i Sisačko-moslavačke županije. Konji, kao i ljudi, predstavljaju krajnje domaćine virusa i ne prenose infekciju dalje, ali njihovo obolijevanje može biti važan pokazatelj da virus cirkuliše na određenom području.
Zagreb, međutim, nije počeo razmišljati o komarcima tek nakon pojave virusa. Grad ima organizovan program njihovog suzbijanja, sa podijeljenim područjima djelovanja i angažovanim službama za dezinsekciju, dok su posljednje aktivnosti uvedene kao dodatne protuepidemijske mjere. Upravo ta razlika otvara pitanje kako se ovom problemu pristupa u Tuzlanskom kantonu.
Zaprašivanje komaraca u TK pitanje je koje traje godinama
RTV Slon je još 24. aprila 2025. godine detaljno otvorio pitanje zašto na području Tuzlanskog kantona godinama nema sistemskog zaprašivanja komaraca. Prema tada dostupnim podacima, posljednje zaprašivanje na nivou kantona provedeno je 2017. godine, dok nije postojao jedinstven plan kojim bi se ove aktivnosti provodile kontinuirano i koordinirano.
Tada smo upozorili da komarci nisu samo neugodnost koja dolazi s toplijim vremenom. Virus Zapadnog Nila već je bio prisutan u regiji, klimatski uslovi pogodovali su sve dužim sezonama aktivnosti komaraca, a stanovnici su uglavnom bili upućeni na individualnu zaštitu, repelente, mreže na prozorima i uklanjanje stajaće vode.
Pitanje je gotovo istovremeno stiglo i u Skupštinu Tuzlanskog kantona. Zastupnica Amra Nadarević Vodenčarević na sjednici održanoj 23. aprila 2025. uputila je inicijativu za izradu i provođenje plana suzbijanja komaraca, upućenu Vladi TK, Ministarstvu zdravstva i Zavodu za javno zdravstvo TK. U službenoj evidenciji Skupštine navedeno je da su odgovori na inicijativu dostavljani tokom maja iste godine.
U tom periodu iz nadležnih službi stizalo je objašnjenje da Tuzlanski kanton nema potrebna sredstva, kadar ni opremu za organizovano zaprašivanje. Na sastanku predstavnika higijensko-epidemioloških službi bilo je konstatovano da se nisu stekli uslovi za takvu aktivnost, uz najavu da će se na stvaranju kapaciteta raditi u narednom periodu.
Prošlo je više od godinu dana, a pitanje nije nestalo. Na službenoj stranici Grada Tuzle 10. juna 2026. evidentirano je novo vijećničko pitanje kojim se tražio odgovor kada će nadležne službe pristupiti sistemskom zaprašivanju i dezinsekciji protiv komaraca i zbog čega te aktivnosti nisu provedene u dovoljnom obimu uprkos pritužbama građana.
Virus Zapadnog Nila širi se regijom
Ono što je 2025. moglo djelovati kao upozorenje na mogući zdravstveni rizik, ove godine mnogo je bliže granicama Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, do 26. augusta u Evropi je tokom ovogodišnje sezone prijavljeno 877 lokalno stečenih infekcija virusom Zapadnog Nila u 15 zemalja. Među državama regije posebno se izdvaja Sjeverna Makedonija sa 49 prijavljenih slučajeva prema podacima ECDC-a. Virus je evidentiran i u Srbiji, Hrvatskoj, Albaniji i na Kosovu.
Broj slučajeva u pojedinim zemljama nastavio je rasti i nakon tog evropskog presjeka. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ objavio je da je do 30. augusta u Srbiji registrovano 18 oboljelih, od kojih je čak 15 razvilo neuroinvazivni oblik bolesti. Sedam slučajeva zabilježeno je na području Beograda.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema informacijama Zavoda za javno zdravstvo FBiH objavljenim 25. augusta, nije bilo prijavljenih slučajeva virusa Zapadnog Nila. Iz Zavoda su, međutim, naglasili da to ne znači da sistem ne treba biti spreman, posebno zato što je virus prethodnih godina sporadično registrovan u Bosni i Hercegovini.
Većina zaraženih neće ni znati da je bila u kontaktu s virusom. Prema podacima zdravstvenih institucija, približno 70 do 80 posto infekcija prolazi bez simptoma. Kod dijela zaraženih javljaju se temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, umor, mučnina i drugi simptomi nalik gripi, dok se kod manjeg broja mogu razviti ozbiljne neurološke komplikacije.
Zaprašivanje komaraca u TK ne bi trebalo počinjati tek kada se pojavi virus
Situacija u Zagrebu pokazuje i nešto drugo, suzbijanje komaraca nije aktivnost koju je moguće kvalitetno organizovati preko noći.
Potrebno je znati gdje su najveća legla, pratiti brojnost i vrste komaraca, provoditi larvicidne tretmane na mjestima gdje se razvijaju, uklanjati stajaću vodu, nadzirati rizične lokacije, informisati stanovništvo i, kada epidemiološka situacija ili brojnost komaraca to zahtijevaju, provesti ciljano suzbijanje odraslih jedinki.
Zato redovno zaprašivanje komaraca u TK ne bi trebalo podrazumijevati nasumično raspršivanje insekticida nekoliko puta godišnje, nego postojanje sistema koji unaprijed zna ko prati stanje, ko donosi odluku o tretmanu, ko ga provodi, kojim sredstvima, na kojim lokacijama i iz kojeg budžeta se sve finansira.
Upravo je to suština pitanja koje je RTV Slon otvorio prošle godine. Nije riječ samo o tome zašto komarci nisu zaprašeni jedne sezone, nego zašto se ova javnozdravstvena mjera iz godine u godinu vraća kao novo pitanje.
Zagreb je nakon potvrđene cirkulacije virusa kod ptica i infekcija kod ljudi imao sistem kroz koji je mogao pokrenuti dodatne mjere. U Tuzlanskom kantonu virus Zapadnog Nila trenutno nije prijavljen, ali Srbija bilježi desetine slučajeva, Hrvatska oboljele i hospitalizirane, Sjeverna Makedonija desetine infekcija, a sezona aktivnosti komaraca još traje.
Zato se pitanje više ne svodi na to ima li trenutno „previše“ komaraca u Tuzli, Lukavcu, Živinicama, Gračanici ili drugim dijelovima kantona.
Pitanje je mnogo jednostavnije, treba li Tuzlanski kanton čekati prvi potvrđeni teži slučaj bolesti da bi dobio ono o čemu se govori godinama, planirano, finansirano i kontinuirano suzbijanje komaraca?
Čitajte i ovo Virus Zapadnog Nila ponovo prijeti: Ovo su simptomi i mjere zaštite
