Sve više građana Bosne i Hercegovine odlazi u inostranstvo u potrazi za boljim životom, a dio njih, kada ispuni zakonske uslove, odlučuje se i na odricanje od bh. državljanstva. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u prvoj polovini 2025. godine to je učinilo 597 osoba.
U poređenju s istim periodom prošle godine, riječ je o manjem broju, budući da se od januara do jula 2024. državljanstva odreklo 929 građana.
Manje zahtjeva i za prijem u državljanstvo
Pored onih koji se odriču pasoša BiH, evidentan je i pad broja ljudi koji podnose zahtjeve za prijem u bh. državljanstvo. U prvoj polovini 2024. godine primljeno je 238 osoba, dok je u istom periodu ove godine taj broj manji – 206.
Visoke administrativne takse
Odricanje od državljanstva nije besplatno. Osobe koje podnose zahtjev, a imaju ili stiču državljanstvo država bivše SFRJ, plaćaju administrativnu taksu od 200 KM. Oni koji uzimaju državljanstvo drugih država moraju izdvojiti 800 KM po predmetu.
Najčešći razlozi – zakoni drugih zemalja
Razloge za odricanje građani nisu dužni navoditi, ali prema riječima demografa Aleksandra Čavića, najčešće se radi o tome da mnoge zemlje ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo.
– Ljudi koji trajno planiraju ostati u inostranstvu, kada dobiju pravo na državljanstvo druge zemlje, jednostavno ne žele više imati formalne veze s domovinom – pojašnjava Čavić.
On ističe da BiH ima izraženu i brojnu emigraciju, uz negativan migracioni saldo.
Kritike zbog cijena
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, ranije je ocijenila da su cijene za odricanje od državljanstva previsoke.
– Kako nije skupo? Političari traže novac i to je protiv građana koji su ih birali. Ljudi su često primorani da plate jer im hitno trebaju papiri da bi ostali u zemljama koje to traže, ali cijeli sistem je licemjeran – poručila je Zukić.
