Hasičević: Novi model predviđa 16 do 18 radnih nedjelja uz obaveznu najavu i uvećane naknade za zaposlene.
Uoči najavljenog protesta Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti zakazanog za nedjelju, 18. maja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević izjavio je da nedjelja ostaje neradni dan u skladu sa Zakonom o unutarnjoj trgovini, ali da se razmatra fleksibilniji model koji bi dozvolio rad u određenom broju nedjelja tokom godine.
Zakon koji je na snazi već šest mjeseci propisuje da su trgovine zatvorene nedjeljom, a prema riječima ministra Hasičevića, dosadašnji pokazatelji podržavaju ovu mjeru. U aprilu je zabilježen rast prometa od 9,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine i 11,5% u odnosu na mart, a realan rast iznosi između 6 i 8%, uzimajući u obzir inflaciju. Istovremeno, broj zaposlenih u trgovini nije opao, a podaci Porezne uprave ukazuju na redovne fluktuacije unutar sektora.
Ipak, pritisci iz lokalnih zajednica i potreba za kompromisnim rješenjem naveli su Ministarstvo da pripremi zakonski prijedlog kojim bi se omogućio ograničen broj radnih nedjelja. Trgovci bi te nedjelje morali najaviti unaprijed, a radnici bi za svaki takav dan dobili dodatak od najmanje 10% osnovne plate.
Za one s minimalnom platom, to bi značilo i do 1.800 KM dodatne godišnje zarade.
Ministar je naveo da je većina zahtjeva za izuzeće od zabrane rada nedjeljom odbijena jer nisu ispunjeni kriteriji kao što su pad prometa ili zaposlenosti, a kada je riječ o turističkim destinacijama, zahtjeve su podnijeli samo Visoko i Neum. Novim zakonskim rješenjem planira se ukinuti mogućnost lokalnih izuzeća, dok će pitanje radnog vremena i naknada biti detaljno regulisano.
U isto vrijeme, Ministarstvo je donijelo i Pravilnik o tehničkim uslovima za trgovine, koji je izazvao pažnju javnosti zbog odredbi o prodaji hrane na benzinskim pumpama i radu drogerija. Prema novim pravilima, prodaja hrane na pumpama nije zabranjena, ali mora biti u skladu sa higijenskim i tehničkim standardima. Drogerijama je ograničena površina na 50 kvadratnih metara, obavezno neprekidno radno vrijeme i zabranjena “šalterska” prodaja, kako bi se spriječile zloupotrebe zakona.
Kao dodatak ovim mjerama, finaliziran je i novi Zakon o zaštiti potrošača, koji će u značajnoj mjeri modernizirati ovu oblast u Federaciji BiH. Novi zakon donosi jasnija pravila o formiranju cijena, obavezama trgovaca, povratu robe i garancijama.
Posebna pažnja posvećena je online trgovini i zaštiti potrošača od nepoštenih praksi, uz mogućnost alternativnog rješavanja sporova putem digitalnih kanala.
U cilju jačanja domaće proizvodnje, planira se i uvođenje “domaće police” u marketima, kao i osnivanje federalne e-platforme za podršku lokalnim proizvođačima. Uz to, najavljen je i novi Zakon o e-trgovini, kojim će se obuhvatiti svi oblici online prodaje, uključujući one preko društvenih mreža.
Cilj je uvesti fiskalnu odgovornost svih online prodavača bez obzira na sjedište, uz obavezu kurirskih službi da omoguće uvid u podatke o trgovcima.
Prema procjenama Ministarstva, oko 200 do 300 miliona KM godišnje izmiče budžetu zbog neregulisane online trgovine, s obzirom na to da je manje od 12% prodavača u digitalnom prostoru trenutno registrovano. Novi zakon uvodi jednake obaveze za sve platforme i predviđa jasan nadzor nad online transakcijama.
Ministar Hasičević poručuje da je cilj jasan, legalna e-trgovina ili nikakva.
