Visoki predstavnik Christian Schmidt u narednim danima, a najkasnije do obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, planira donijeti nove odluke koje bi mogle imati značajan utjecaj na političku scenu u Bosni i Hercegovini.
Ključna među njima odnosi se na finansiranje tehničkih izmjena Izbornog zakona, koje je Schmidt ranije nametnuo, s ciljem povećanja integriteta izbornog procesa.
Podsjećamo, Schmidt je u martu 2024. godine donio paket mjera kojim se predviđa uvođenje elektronske identifikacije birača, videonadzora na biračkim mjestima te elektronskog prebrojavanja glasova. Ova odluka djelimično je testirana na proteklim Lokalnim izborima, a puna primjena planirana je za Opće izbore 2026. godine.
Međutim, iako su tehničke promjene već usvojene, njihova implementacija je dovedena u pitanje zbog činjenice da vlast na državnom nivou još nije usvojila budžet za 2025. godinu. Štaviše, u predloženom nacrtu budžeta nisu planirana sredstva za nabavku skenera, kamera i druge opreme potrebne za realizaciju izmjena.
Zbog toga Schmidt, prema informacijama koje prenosi Stav, planira preusmjeriti dio dobiti Centralne banke BiH, koju je vlast prethodno namjeravala proslijediti entitetima, kako bi osigurao sredstva za provedbu izborne reforme. Planirano je da se već tokom ove godine izdvoji 60 miliona KM, a dodatnih 50 miliona bilo bi osigurano do 2026. godine.
Pored izbornog zakonodavstva, Schmidt će se, kako se navodi, pozabaviti i pitanjem finansiranja sedam ključnih kulturnih institucija na državnom nivou, koje godinama preživljavaju bez sistemske podrške: Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Kinoteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH i Umjetnička galerija BiH.
Iako je ranije naložio Vijeću ministara BiH da riješi status ovih institucija, politička volja i konkretni prijedlozi su izostali, što ga sada, čini se, motivira da tu odluku donese samostalno, koristeći ovlasti visokog predstavnika.
Obje odluke, a naročito ona o izbornoj reformi, prema navodima izvora, izazvale su određene rezerve unutar dijela međunarodne zajednice, gdje postoji bojazan zbog moguće oštre reakcije lidera SNSD-a i HDZ-a, Milorada Dodika i Dragana Čovića. No, istovremeno raste broj onih koji smatraju da su Schmidtove odluke neophodne i da nema stvarnih prepreka za njihovo provođenje.
U atmosferi političkih blokada, nedostatka dogovora i zastoja u donošenju ključnih odluka, očekuje se da bi potezi visokog predstavnika mogli otvoriti novo poglavlje, barem kada je riječ o transparentnijem izbornom procesu i očuvanju kulturne baštine BiH.
