Kada se danas podigne zastava Bosne i Hercegovine, rijetko razmišljamo o tome koliko je verzija prethodilo ovoj koju danas poznajemo. Iza svakog plavog polja, ljiljana, zvijezde ili trougla stoji dio historije zemlje koja je prolazila kroz različite oblike državnosti, uprave i identiteta. Zato je zanimljivo pogledati sve zastave koje su se smjenjivale stoljećima i vidjeti kako su simboli pratile promjene koje su oblikovale savremenu Bosnu i Hercegovinu.
SADAŠNJA ZASTAVA (1998 – danas)
Prije 27 godina Bosna i Hercegovina je dobila svoju sadašnju zastavu.
Dana 3. februara 1998. tadašnji visoki predstavnik u BiH, Carlos Westendorp, nametnuo je Zakon o zastavi Bosne i Hercegovine i tako uspostavio današnje rješenje. Zastava je tamnoplave boje, s žutim trouglom desno od centra, uz niz bijelih petokrakih zvijezda koje prate njegovu kosu liniju. Ideja vodilja bila je stvoriti simbol koji će biti prihvatljiv svim građanima Bosne i Hercegovine.
Westendorp je tog dana poslanicima Predstavničkog doma u Lukavici predstavio tri prijedloga, ali nijedan nije dobio potrebnu većinu. Bosna i Hercegovina je pritom jedna od rijetkih država koja je u kratkom historijskom periodu više puta mijenjala svoju zastavu, pri čemu novi simboli nisu imali vezu s prethodnim.
REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA (1992 – 1998)
Zastava nezavisne Bosne i Hercegovine uvedena je 4. maja 1992. i nadovezivala se na srednjovjekovnu heraldiku. Bijelo polje nosilo je plavi štit sa zlatnim ljiljanima i dijagonalnom bijelom gredom. Pravougaonog je formata s odnosom 1:2. Prvi put je podignuta ispred UN-a 22. maja 1992. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma postalo je jasno da je potrebno rješenje koje će biti prihvatljivo svim narodima, pa je otvoren proces izrade novih prijedloga.
SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA BIH (1946 – 1992)
Poslije Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina je unutar Jugoslavije dobila zastavu crvene boje s manjom jugoslovenskom trobojkom u gornjem lijevom uglu, obrubljenom žutom trakom. Odnos je bio 1:2. Prije ovog zvaničnog rješenja korištena je crvena zastava sa zlatno obrubljenom petokrakom. SR BiH je dobila svoju zastavu na posljednji dan 1946. godine.
AUSTRO-UGARSKA ANEKSIJA (1908 – 1918)
Nakon zvanične aneksije Bosne i Hercegovine 1908. godine, ranija provincijska zastava ostala je u upotrebi, ali bez grba. Zadržan je raspored crvene i žute boje, koje su bile standardizirane za provincije monarhije. Ova zastava nije predstavljala bosansku državnost, već administrativni status zemlje.
AUSTRO-UGARSKA UPRAVA (1878 – 1908)
Još 1878. godine, odmah nakon austrougarskog preuzimanja vlasti, uvedena je dvobojna zastava: gornje polje bilo je crveno, donje žuto, s bosanskim grbom u središtu. Dizajn je bio dio šireg sistema provincijskih zastava koje nisu nosile nacionalno značenje, nego pokazivale upravni status teritorije.
ZASTAVA NEZAVISNE BOSNE (1878.)
Nakon što je Osmansko carstvo prihvatilo da Bosna pređe pod austrougarsku upravu, a osmanska vojska se povukla, u Sarajevu je formirana kratkotrajna Narodna vlada. Pobunjenici koji su pružali otpor dolasku austrougarske vojske koristili su zelenu zastavu sa žutim polumjesecom i petokrakom zvijezdom. Usvojena je 28. juna 1878.
ZASTAVA USTANKA (1875 – 1877)
Veliki ustanak u Hercegovini donio je novu zastavu: bijelo i crveno vodoravno polje, s crvenim polumjesecom i šestokrakom zvijezdom u gornjem dijelu. Barjak je simbolizirao borbu protiv osmanske uprave i bio je jedan od najupečatljivijih simbola ustanka.
USTANAK I AUTONOMNI POKRET (1831 – 1832)
Pokret za autonomiju koji je vodio Husein-kapetan Gradaščević koristio je zeleni barjak sa žutim polumjesecom i zvijezdom. Ova zastava pojavila se već 1830. tokom prvih priprema za otpor, a potom postala glavnim simbolom bosanske autonomne vlasti do juna 1832.
ZASTAVA ZAPADNE HERCEGOVINE (1760.)
U jugozapadnim dijelovima zemlje, u drugoj polovini 18. stoljeća, korištena je zelena zastava s bijelim polumjesecom i zvijezdom. Iako nije bila državna, odražavala je regionalni identitet i vezu s osmanskom simbolikom tog vremena.
ZASTAVA KRALJEVINE BOSNE (XII vijek – 1463.)
Najstarija poznata bosanska zastava pripadala je dinastiji Kotromanić. Bijelo polje nosilo je plavi štit sa zlatnim ljiljanima i bijelom dijagonalnom gredom, iznad kojeg se nalazila heraldička kruna. Ovaj znak bio je simbol vladarske kuće i korišten je i na bojnim barjacima, uključujući i nastupe bosanske vojske na Kosovu. Predstavlja najdublji prepoznatljivi sloj bosanske heraldike.
PRIJEDLOZI ZASTAVE 1997-1998: KAKO SE TRAŽIO KOMPROMIS
Prvi set prijedloga
Prva tri rješenja predstavljala su pokušaj da se u simbol uklopi multietničnost. Jedan prijedlog temeljio se na češkoj trobojci i trebao je predstaviti tri naroda. Drugi je bio svijetloplave boje, inspirisan Ujedinjenim nacijama, s maslinovom grančicom nagnutom za 30 stepeni. Treći je koristio svijetloplavu pozadinu, ali s kartom Bosne i Hercegovine obrubljenom bijelim.
Drugi set prijedloga
Drugi krug bio je usmjeren na predstavljanje države kao cjeline. Dijagonalna trobojka s kartom BiH i zvijezdama zamišljena je u dvije verzije – s deset i s dvanaest zvijezda. Druga opcija koristila je žutu mapu između maslinovih grančica, dok je posljednja bila horizontalna trobojka plave, bijele i crvene boje.
Treći set prijedloga
Treća faza već je nagovijestila današnji izgled zastave. Prvi prijedlog prikazivao je svijetloplavu pozadinu sa žutim trouglom i zvijezdama uz njegovu dijagonalu – rješenje koje je kasnije adaptirano u sadašnju zastavu, uz promjenu nijanse u tamnoplavu. Drugi prijedlog nudio je pet traka u žutoj i bijeloj boji, dok je treći imao deset traka koje su u sredini formirale oblik trougla. Upravo je prvi prijedlog postao osnova sadašnjeg izgleda koji je usvojen 1998.
