Konzumacija chia sjemenki mogla bi imati važnu ulogu u zaštiti mozga i organizma od negativnih posljedica prehrane bogate ultraprerađenom hranom, pokazalo je novo naučno istraživanje. Ovakva vrsta ishrane, koja obiluje zasićenim mastima i šećerima, povezuje se s oštećenjima gotovo svih organskih sistema u tijelu.
Prema izvještaju objavljenom prošle godine u časopisu The Lancet, prosječna osoba više od polovine dnevnog energetskog unosa dobija upravo iz ultraprerađene hrane. Posljedice se ne odražavaju samo na probavni sistem, kroz povećan rizik od gojaznosti i dijabetesa tipa dva, već i na mozak, gdje takva ishrana može potaknuti upalne procese i povećati rizik od kognitivnog propadanja.
Stručnjaci upozoravaju i da prehrana bogata mastima i šećerima narušava os crijeva–mozak, remeteći signale sitosti i podstičući prejedanje.
Zašto su chia sjemenke u fokusu naučnika
Brazilski naučnici tvrde da chia sjemenke mogu ponuditi djelimično rješenje ovog problema. Ove sjemenke bogate su omega-3 masnim kiselinama i predstavljaju potpuni izvor proteina, jer sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina potrebnih za normalno funkcionisanje organizma.
Ranija istraživanja pokazala su da alfa-linolenska kiselina (ALA), omega-3 masna kiselina kojom chia obiluje, može smanjiti upalu kod osoba s metaboličkim sindromom. Riječ je o skupu stanja koji uključuje gojaznost i povišen krvni pritisak, a značajno povećava rizik od dijabetesa tipa dva, srčanih bolesti i moždanog udara.
Naučnici navode da chia sjemenke mogu imati pozitivan uticaj na mozak, posebno u regulaciji apetita i upalnih procesa.
Kako je provedeno istraživanje
Kako bi provjerili mogu li chia proizvodi ublažiti štetu koju uzrokuje zapadnjačka prehrana, istraživači sa Saveznog univerziteta Viçosa analizirali su uticaj chia brašna i chia ulja na mozak laboratorijskih štakora.
Tokom prvih osam sedmica studije, objavljene u časopisu Nutrition, većina životinja hranjena je ishranom s visokim udjelom masti i fruktoze, osmišljenom da oponaša nezdravu ljudsku prehranu. Cilj ove faze bio je izazvati metaboličke promjene slične onima koje su česte u opštoj populaciji. Kontrolna grupa dobijala je standardnu, uravnoteženu prehranu.
U narednih deset sedmica, jedna grupa nastavila je s nezdravom ishranom bez izmjena, druga je uz istu prehranu dobijala dodatak chia ulja, dok je treća konzumirala prehranu bogatu mastima uz dodatak chia brašna. Nakon tog perioda analizirani su uzorci moždanog tkiva.
Različiti efekti chia ulja i chia brašna
Rezultati su pokazali jasne razlike između uticaja chia ulja i chia brašna na centre u mozgu zadužene za sitost i upalu. Štakori koji su dobijali chia ulje imali su povećanu aktivnost gena koji potiskuju osjećaj gladi.
Ti geni proizvode proteine POMC i CART, koji mozgu šalju signal da je uneseno dovoljno energije, što dovodi do osjećaja sitosti. Takva aktivacija nije zabilježena kod životinja koje su dobijale chia brašno.
Ipak, obje grupe pokazale su poboljšan odgovor mozga na leptin, hormon koji proizvode masne ćelije i koji ima ključnu ulogu u regulaciji gladi. Kod prehrane bogate mastima, ovaj mehanizam često je narušen, što dovodi do otpornosti na leptin i prejedanja.
Manje upale, ali bez gubitka težine
Istraživači su utvrdili da su proizvodi od chije pomogli u obnavljanju normalnog funkcionisanja mozga, smanjujući potrebu za prekomjernim unosom hrane. Zbog efekta na osjećaj sitosti, djelovanje chije upoređeno je s lijekovima iz GLP-1 grupe, poput Ozempica, Wegovyja i Mounjara, koji se koriste u terapiji gojaznosti.
Osim toga, nezdrava prehrana povećala je ekspresiju proteina povezanih s upalom u moždanim ćelijama, dok su chia proizvodi ublažili ovaj učinak. Posebno se istaklo chia brašno, čiji su se spojevi direktno vezivali za receptore apetita u mozgu, pokazujući izraženiji zaštitni efekat.
Ipak, uprkos pozitivnim promjenama u moždanoj aktivnosti, nijedna od životinja koje su konzumirale chiju nije izgubila tjelesnu težinu.
Zašto nije došlo do mršavljenja
Naučnici smatraju da je jedan od razloga izuzetno visok kalorijski unos kojem su životinje bile izložene, što je vjerovatno prikrilo potencijalne efekte chije na smanjenje tjelesne mase. Također ističu da bi za vidljive promjene u ponašanju pri jelu i gubitak težine bio potreban duži vremenski period.
Prehrana bogata mastima, solju i šećerom, a siromašna vlaknima i vitaminima, već se dugo povezuje s povećanim rizikom od ozbiljnih oboljenja, uključujući rak, dijabetes tipa dva i bolesti srca. Iako chia sjemenke ne predstavljaju čudesno rješenje, istraživanje ukazuje da bi mogle imati važnu ulogu u ublažavanju štetnih posljedica neuravnotežene ishrane.
