Zemlja bi za oko milijardu godina mogla ostati bez većeg dijela kisika u atmosferi, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Nature Geoscience.
Prema studiji zasnovanoj na modelima koji kombinuju klimu i biogeohemiju, atmosferski kisik ostat će iznad jedan posto današnjeg nivoa još približno 1,08 milijardi godina. Nakon toga bi mogao uslijediti nagli pad, zbog čega bi Zemlja ponovo ličila na planetu iz davne prošlosti, kojom dominiraju jednostavni organizmi.
Istraživanje navodi da će postepeno povećanje Sunčevog sjaja smanjivati količinu ugljičnog dioksida u atmosferi. Manjak CO₂ direktno bi ugrozio fotosintezu, proces kojim biljke, alge i cijanobakterije proizvode kisik.
Kada fotosinteza više ne bude mogla održavati dovoljan nivo kisika, doći će do velikih promjena u atmosferi. Naučnici predviđaju da pad neće biti postepen, nego nagao, što bi značilo kraj uslova pogodnih za složene oblike života kakve danas poznajemo.
U takvom okruženju životinje, kopnene biljke i većina današnje biosfere ne bi mogli opstati. Zemlja bi se vratila u stanje slično onome prije milijardi godina, kada je život bio ograničen uglavnom na jednostavne mikroorganizme prilagođene uslovima s malo ili bez kisika.
Studija se bavi i pojavom poznatom kao vlažni staklenik, scenarijem u kojem veliki porast temperatura dovodi do masovnog isparavanja površinske vode. Prema projekcijama, pad kisika mogao bi nastupiti i prije potpunog gubitka okeana.
Ipak, naučnici naglašavaju da ovo ne predstavlja neposrednu prijetnju čovječanstvu. Riječ je o vremenskoj skali od oko milijardu godina, što je period daleko izvan bilo kakvog ljudskog planiranja.
Ovo istraživanje važno je i za potragu za životom na drugim planetama. Kisik se dugo smatrao jednim od glavnih pokazatelja nastanjivosti, ali nova saznanja ukazuju na to da planete s malo kisika ipak mogu imati oblike života zasnovane na drugačijim hemijskim procesima.
