Cijena nafte na svjetskom tržištu vratila se na nivo prije sukoba na Bliskom istoku, nakon što je referentna nafta Brent pala na oko 72,5 dolara po barelu, čime je praktično izbrisala gotovo sav rast izazvan ratnim dešavanjima i strahom od prekida isporuka kroz Hormuški moreuz.
Tokom proteklih sedmica cijena nafte naglo je rasla zbog sukoba i bojazni da bi moglo doći do ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju. Međutim, smirivanje situacije, veći broj tankera koji ponovo prolaze Hormuškim moreuzom i procjene da će isporuke ostati stabilne vratili su tržište na nivo prije početka krize.
Podaci pokazuju da se Brent danas kreće oko 72,66 dolara po barelu, što je niže od cijene koja je zabilježena neposredno prije eskalacije sukoba. Time je nestao glavni razlog zbog kojeg su gorivo i brojni proizvodi posljednjih sedmica poskupljivali uz obrazloženje da je sirova nafta značajno skuplja.
Sada se pažnja javnosti okreće prema distributerima goriva. Građani s pravom očekuju da pad cijene nafte bude praćen i nižim cijenama na benzinskim pumpama, iako se one zbog ranije nabavljenih zaliha često ne koriguju istom brzinom kojom pada cijena sirove nafte.
Osim goriva, niža cijena nafte mogla bi uticati i na smanjenje troškova transporta, što bi u narednom periodu trebalo stvoriti prostor za pojeftinjenje dijela robe i usluga. Upravo su visoki troškovi energije i transporta u prethodnim mjesecima bili jedan od najčešćih razloga za povećanje cijena brojnih proizvoda.
Hoće li se pad cijene nafte zaista odraziti na novčanike građana, zavisit će od poteza distributera goriva, ali i trgovaca koji su se tokom rasta cijena često pozivali upravo na skuplju naftu kao razlog za nova poskupljenja. S obzirom na to da je taj argument sada u velikoj mjeri nestao, potrošači očekuju da isti princip bude primijenjen i u suprotnom smjeru.
