Vršnjačko nasilje bilo je tema foruma građana održanog u Tuzli u okviru kampanje “Nasilje nije rješenje”, s ciljem da se čuje glas roditelja, mladih i lokalne zajednice, ali i otvori pitanje da li škole i institucije dovoljno rano prepoznaju prve znakove nasilja.
Iz Omladinskog resursnog centra Tuzla poručeno je da je za sigurnije odrastanje djece potrebno zajedničko djelovanje škola, roditelja, centara za socijalni rad, nadležnih institucija i lokalne zajednice.
Vršnjačko nasilje, kako je istaknuto, nije problem koji se dešava daleko od svakodnevnog života djece. Prisutno je u školama, na ulici, ali sve češće i u online prostoru, gdje dijete može biti izloženo pritisku i onda kada je kod kuće.
“Nas najviše zanima stanje na terenu, ono što je izvan našeg balona, ljudi kojima se mi krećemo. Želimo vidjeti šta misle roditelji, šta misli zajednica, šta misle mladi ljudi, da li oni to vide kao problem i, ono najvažnije, kako vide da se škole suočavaju sa vršnjačkim nasiljem, kako postupaju i da li imamo ikakve preventivne mjere”, rekla je Mirela Biković Blagovčanin iz Omladinskog resursnog centra Tuzla.
Vršnjačko nasilje ne smije se prepoznati tek kada eskalira
Jedna od glavnih poruka foruma jeste da se o vršnjačkom nasilju ne smije govoriti tek onda kada problem eskalira. Učesnici su ukazali na važnost ranog prepoznavanja znakova nasilja, jer posljedice ne trpe samo djeca koja su direktno izložena nasilju, nego i oni koji nasilje posmatraju.
Strah, povlačenje, nesigurnost i izbjegavanje škole samo su neke od posljedica koje se mogu javiti ukoliko reakcija izostane.
“Ključna stvar prevencije jeste da roditelj bude uključen i da učenik bude uključen. Posljedice međuvršnjačkog nasilja nisu samo za potlačenu osobu i za nasilnika, nego i za posmatrače. Dijete koje je posmatrač vršnjačkog nasilja u školi također trpi posljedice, plaši se da ide u školu, plaši se da iskaže svoj stav i mišljenje da i ono kasnije ne bi bilo žrtva”, istakla je Biković Blagovčanin.
Prema istraživanju UNICEF-a, čak 55 posto djece u Bosni i Hercegovini iskusilo je neki oblik nasilja u školskom okruženju, dok 70 posto slučajeva vršnjačkog nasilja ostaje neprijavljeno. Razlozi su različiti, od straha od odmazde i srama, do nepovjerenja u školski sistem i institucije koje bi trebale reagovati.
Iz Omladinskog resursnog centra Tuzla smatraju da škole ne smiju ostati samo na reakciji nakon što se nasilje dogodi, nego moraju imati jasne preventivne mjere i protokole koji će pomoći da se problem prepozna na vrijeme.
“Kada su protokoli u pitanju u Tuzli, kao i u BiH, većinom se bavimo posljedicama, nikada uzrocima i ranim znakovima koji se u 99 posto slučajeva pokažu, ali ih ignorišemo i mislimo da neće doći do eskalacije. A kada eskalira, već je kasno”, kazala je Biković Blagovčanin.
Dodala je da su organizatori naišli na dobru saradnju sa školama u Tuzli, te da je jedan od narednih planova izrada priručnika koji bi školama pomogao da prepoznaju prve znakove vršnjačkog nasilja i pravovremeno reaguju.
“Naš plan je da napravimo priručnik u kojem će škola tačno imati šta su prvi znakovi koji se dešavaju i kako na njih reagovati, da ne bi došlo do eskalacije”, dodala je.
Mladi žele otvoren razgovor o problemima
Na forumu je poručeno i da mladi moraju imati prostor u kojem mogu slobodno govoriti o problemima sa kojima se suočavaju. Učesnica foruma Tajra Jogunčić smatra da ovakvi susreti mogu pomoći da se poveća svijest i da se problemi ne prešućuju.
“Mislim da su ovo forumi gdje možemo zajedno promijeniti ono što se dešava u našim gradovima. Kada imamo veću svijest o pričanju naših problema i veću slobodu da govorimo o tome kako riješiti problem, lakše se oslobađamo i rješavamo te probleme. Nije više toliko zataškano kada smo slobodni”, rekla je Jogunčić.
Poruka organizatora je da vršnjačko nasilje ne može biti odgovornost samo jedne škole, jednog roditelja ili jedne institucije. Za sigurnije odrastanje djece potrebna je stalna saradnja porodice, obrazovnih ustanova, centara za socijalni rad, nadležnih službi i lokalne zajednice.
Kampanja “Nasilje nije rješenje” bit će nastavljena i u narednom periodu, uz očekivanje da će razgovori sa građanima i nadležnima otvoriti prostor za konkretnije korake u prevenciji nasilja među mladima.
