Wall Street pretrpio je snažan pad nakon što su rast cijena nafte i poslovni izvještaji velikih tehnoloških kompanija pojačali zabrinutost investitora zbog inflacije i ogromnih ulaganja u razvoj umjetne inteligencije.
Dow Jones indeks u četvrtak je oslabio za 0,97 posto, odnosno za gotovo 507 bodova, te je trgovanje završio na 51.711 bodova. S&P 500 pao je za 1,21 posto, na 7.408 bodova, dok je tehnološki Nasdaq izgubio 2,15 posto i zaključio dan na 25.137 bodova. Bio je to najteži dnevni pad američkog tržišta dionica u posljednjih mjesec dana.
Tesla i Alphabet povukli tehnološki sektor naniže
Najveći pritisak na tržište stigao je iz tehnološkog sektora, nakon objave kvartalnih rezultata Tesle i Alphabeta, prvih kompanija iz grupe poznate kao „Sedam veličanstvenih“ koje su predstavile rezultate poslovanja.
Vrijednost Teslinih dionica pala je za oko 14 posto, nakon što su slabija profitabilnost, negativan slobodni novčani tok i visoki troškovi razvoja autonomnih vozila i robotike razočarali investitore. Tržišna vrijednost proizvođača električnih automobila smanjena je za približno 200 milijardi dolara tokom samo jednog dana.
Pale su i dionice Alphabeta, matične kompanije Googlea, koje su izgubile približno sedam posto vrijednosti. Investitore je posebno zabrinula najava dodatnog povećanja kapitalnih ulaganja u podatkovne centre i drugu infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije.
Alphabet je najavio da bi njegova ulaganja tokom godine mogla dostići oko 205 milijardi dolara. Zbog pada cijene dionica tržišna vrijednost kompanije smanjena je za oko 300 milijardi dolara.
Iako su ukupni poslovni rezultati velikih kompanija ostali relativno snažni, ulagači sve češće postavljaju pitanje koliko će brzo ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju početi donositi očekivanu zaradu.
Cijena nafte premašila 100 dolara
Dodatni pritisak na Wall Street izazvao je nagli skok cijena energenata. Cijena barela nafte Brent na londonskom tržištu premašila je 100 dolara, prvi put u približno dva mjeseca, dok se američkom naftom trgovalo iznad 90 dolara po barelu.
Cijene su porasle zbog zaoštravanja sukoba na Bliskom istoku i poremećaja na važnim pomorskim pravcima kojima se transportuju velike količine svjetske nafte.
Američka vojska izvela je nove zračne napade na Iran, dok je Iran odgovorio napadima na američke baze u okolnim zemljama. Dodatnu napetost izazvali su napadi jemenskih Huta na dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru.
Poremećaji u Hormuškom moreuzu, jednoj od najvažnijih svjetskih ruta za transport energenata, dodatno su povećali strah da bi globalna ponuda nafte mogla biti smanjena.
Ulagači strahuju od povratka inflacije
Nagli rast cijene nafte ponovo je otvorio pitanje inflacije. Skuplji energenti mogu povećati troškove prijevoza i proizvodnje, a zatim utjecati i na cijene hrane, roba i usluga.
Takav razvoj situacije mogao bi otežati planove centralnih banaka da smanjuju kamatne stope. Prinosi na američke državne obveznice porasli su nakon što su investitori počeli očekivati da bi Federalne rezerve mogle duže zadržati visoke kamate ili razmotriti njihovo novo povećanje.
Analitičar kompanije Manulife John Hancock Investments Matt Miskin ocijenio je da rast cijena nafte ovim tempom predstavlja ozbiljan makroekonomski i tržišni rizik.
Prema njegovim riječima, visoke tržišne vrijednosti pojedinih kompanija postaje teško opravdati čim se u njihovim izvještajima pojavi slabost. Investitori u takvim situacijama brzo prodaju dionice, što dodatno ubrzava pad indeksa.
Negativno raspoloženje zahvatilo je i evropske berze. Londonski FTSE oslabio je za 0,73 posto, frankfurtski DAX za 1,56 posto, dok je pariški CAC izgubio 1,64 posto vrijednosti.
