Cijene goriva u BiH tokom septembra snažno su porasle, ali današnje smirivanje cijene nafte na svjetskom tržištu otvara mogućnost da se rast na domaćim pumpama zaustavi, a ukoliko niže cijene barela potraju, u narednom periodu moglo bi uslijediti i blago pojeftinjenje. Brzo i značajno snižavanje cijena, međutim, zasad nije realno očekivati.
Cijene nafte rano jutros pale su za oko jedan posto nakon oporavka izvoza sirove nafte iz Perzijskog zaljeva i neočekivanog rasta američkih zaliha. Brent je u jednom trenutku pao na 96,92 dolara po barelu, a američki WTI na 89,18 dolara. Tržište je tokom jutra ostalo izrazito promjenjivo, pa je Brent kasnije nadoknadio dio gubitaka i ponovo se približio nivou od 100 dolara.
Za vozače u BiH važnije je pitanje kada bi se takvo kretanje moglo osjetiti na benzinskim pumpama.
Cijene goriva u BiH neće pasti odmah nakon pada barela
Posljednji dostupni podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da je prosječna cijena dizela u Federaciji BiH 29. septembra iznosila 3,79 KM po litru, dok je benzin Super 95 u prosjeku koštao 3,35 KM.
Dizel je samo tokom septembra poskupio za 36 feninga po litru, odnosno 10,5 posto. Benzin je u istom periodu poskupio sa 3,06 na 3,35 KM, odnosno za 29 feninga.
Pad cijene sirove nafte na svjetskim berzama ne prenosi se na domaće pumpe istog dana. Na cijenu utiču ranije nabavljene zalihe, nabavne cijene derivata, rafinerijske marže, transportni troškovi i kurs američkog dolara.
Zbog toga bi prvi efekat nastavka pada cijene nafte prije mogao biti zaustavljanje novih poskupljenja nego trenutno veće snižavanje cijena.
Federalno ministarstvo trgovine već je posljednjih dana navelo da bi, ukoliko se trend pada na svjetskim berzama zadrži, u narednom periodu moglo doći do stabilizacije i blagog pada cijena na pumpama.
Za značajnije pojeftinjenje potreban duži pad cijene nafte
Današnji pad cijena zato još nije dovoljan signal da će vozači za nekoliko dana točiti znatno jeftinije gorivo.
Brent je u septembru, uprkos povremenim padovima, ukupno poskupio približno 14 posto. Tržište i dalje snažno reaguje na situaciju u Perzijskom zaljevu, odnose SAD i Irana, količinu nafte koja stiže na tržište i stanje američkih zaliha.
Oporavak izvoza iz zaljevske regije trenutno ublažava strah od nestašice. Saudijska Arabija ponovo je počela utovarivati naftu u luci Yanbu, dok su američke zalihe sirove nafte u sedmici zaključno sa 25. septembrom porasle za 922.000 barela, na 427,3 miliona barela.
Ako se takav trend nastavi i cijena barela duže ostane ispod nivoa na kojima je bila tokom septembra, otvorio bi se veći prostor za snižavanje maloprodajnih cijena i u BiH.
Ekonomista Igor Gavran ranije je za BHRT ocijenio da nema osnova za očekivanje novih drastičnih poskupljenja goriva, iako su određene korekcije cijena moguće. Slično je ocijenio i stručnjak za energetiku Almir Bečarević, koji smatra da trenutne cijene barela ne ukazuju na mogućnost da cijena goriva dostigne ekstremne nivoe poput pet KM po litru.
Gorivo je tokom septembra ozbiljno poskupjelo
Rast cijena posebno je vidljiv kada se uporedi početak i kraj septembra. Prosječan litar dizela u Federaciji BiH 1. septembra koštao je 3,43 KM, a krajem mjeseca 3,79 KM.
Vozač koji u automobil natoči 50 litara dizela tako za isti rezervoar sada izdvaja oko 18 KM više nego početkom septembra.
Rast cijene goriva ne pogađa samo vozače. Viši troškovi transporta prelijevaju se na cijene roba i usluga, što povećava troškove poslovanja i dodatno opterećuje kućne budžete.
U Federaciji BiH trenutno je ograničena maksimalna trgovačka marža na neaditivirane naftne derivate. Veleprodajna marža može iznositi najviše šest feninga po litru, a maloprodajna do 25 feninga po litru. Mjera je u septembru produžena za još 90 dana.
Za vozače je zato najrealniji kratkoročni scenario stabilizacija cijena, dok bi vidljivije pojeftinjenje zavisilo od toga hoće li niže cijene sirove nafte potrajati dovoljno dugo da se preliju na nove nabavke derivata koje stižu na domaće tržište.
