Neradna nedjelja u FBiH uvedena je kao jednostavno pravilo koje bi radnicima u trgovini trebalo osigurati slobodan dan, ali gotovo dvije godine kasnije sve je više pitanja o tome koliko je taj model zaista jednostavan i jednak za sve.
Prodavnice su zatvorene, ali ne u cijeloj Federaciji BiH i ne u svim djelatnostima. Orašje ima izuzeće, pekare, cvjećare, objekti na benzinskim pumpama i druge zakonom određene trgovine mogu raditi, dok se u Tuzlanskom kantonu pojavljuje sve više dragstora otvorenih od 00.00 do 24.00 sata, uključujući nedjelje i praznike.
Istovremeno, Njemačka ponovo raspravlja o dužem radu nedjeljom, Hrvatska trgovcima ostavlja mogućnost da izaberu 16 radnih nedjelja u godini, a Federalno ministarstvo trgovine već je najavljivalo sličan, fleksibilniji model.
Njemačka ne ukida neradnu nedjelju
Informacija da Njemačka razmatra ukidanje 108 godina starog pravila o neradnoj nedjelji zvuči kao veliki zaokret, ali stvarni plan njemačke vlade znatno je uži.
Prema programu vladajuće koalicije, od 1. januara 2027. godine trebale bi biti produžene mogućnosti nedjeljnog rada u pekarama, slastičarnicama i bibliotekama. Ne postoji odluka kojom bi svim trgovinama bilo omogućeno da rade svake nedjelje.
Ta najava ipak je otvorila širu raspravu. Njemačka udruženja trgovaca i privredne komore traže liberalnija pravila, tvrdeći da fizičke prodavnice ne mogu ravnopravno konkurisati internetskoj trgovini, koja kupcima omogućava naručivanje robe svakog dana. Sindikat Ver.di i organizacije koje brane slobodnu nedjelju protive se takvim prijedlozima, smatrajući da bi širenje rada najviše pogodilo zaposlene u trgovini.
Njemačka, dakle, ne ukida neradnu nedjelju, ali rasprava pokazuje da se i u zemljama s dugom tradicijom nedjeljnog odmora traže nova rješenja za promijenjene navike potrošača.
Čitajte i ovo Gradske prodavnice u BiH: Bi li namirnice jeftinije za 30 posto spasile kućne budžete?
Hrvatska trgovcima ostavila izbor
Hrvatski model počiva na drugačijem kompromisu. Prodajni objekti nedjeljom su u pravilu zatvoreni, ali trgovac može samostalno izabrati 16 nedjelja tokom godine u kojima će raditi.
Izbor zavisi od sezone, lokacije, turističkog prometa i poslovnih potreba. Trgovina na jadranskoj obali tako može većinu radnih nedjelja iskoristiti tokom ljeta, dok objekat u unutrašnjosti zemlje može izabrati termine pred praznike ili u periodima povećane potrošnje. Uz to postoje izuzeci za benzinske pumpe, objekte na stanicama i aerodromima, bolnicama, hotelima, kampovima i drugim posebnim lokacijama.
Takav model ne znači da je svaka nedjelja radna, ali trgovcima ostavlja prostor da se prilagode sredini u kojoj posluju. Upravo je hrvatsko rješenje Federalno ministarstvo trgovine spominjalo kada je u maju 2025. godine najavilo izmjene prema kojima bi trgovci u FBiH mogli birati između 16 i 18 radnih nedjelja godišnje, uz veću naknadu zaposlenima. Te izmjene nisu postale važeće pravilo, pa se i tokom 2026. primjenjuje postojeći sistem izuzeća.
Neradna nedjelja u FBiH ima sve više izuzetaka
Zakon o unutrašnjoj trgovini primjenjuje se od novembra 2024. godine. Njime je propisano da trgovci radno vrijeme raspoređuju od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, dok su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i praznicima.
Međutim, isti član Zakona sadrži široku listu izuzetaka. Nedjeljom mogu raditi pekare, cvjećare, suvenirnice, tradicionalni obrti, prodajni objekti unutar benzinskih pumpi, stanica, aerodroma, bolnica, hotela, kulturnih i vjerskih objekata, kao i elektronske prodavnice i prodajni automati.
Posebno mjesto imaju dragstori. Zakon dragstor definiše kao prodavnicu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda svakodnevne potrošnje koja radi od 00.00 do 24.00 sata. Član 18. izričito propisuje da se zabrana nedjeljnog rada na njih ne odnosi.
Zbog toga otvaranje dragstora nije kršenje propisa niti rad u sivoj zoni. Riječ je o mogućnosti koju je sam zakon ostavio. Problem nastaje kada se dragstor koristi kao zamjena za klasičnu prodavnicu samo da bi se nastavilo poslovanje nedjeljom.
U Tuzlanskom kantonu takvi objekti postaju sve vidljiviji. Za kupce to znači da osnovne proizvode mogu pronaći i nedjeljom, ali se istovremeno otvara pitanje da li se prvobitna namjera zakona postepeno zaobilazi. Radnici u dragstorima rade nedjeljom, praznicima i tokom noći, dok klasične trgovine u neposrednoj blizini moraju biti zatvorene.
Važno je i da pojam neradne nedjelje ne znači da svi radnici u Federaciji BiH imaju pravo na slobodnu nedjelju. Federalno ministarstvo rada ranije je pojasnilo da Zakon o radu garantuje sedmični odmor, ali ne određuje da taj odmor nužno mora biti nedjeljom. Zabrana se odnosi na radno vrijeme određenih prodajnih objekata, a ne na sve zaposlene i sve djelatnosti.
Drugačija pravila važe u ostatku Bosne i Hercegovine. U Republici Srpskoj ne postoji jedinstvena zabrana rada trgovina nedjeljom, već radno vrijeme uređuju lokalne zajednice, zbog čega prodajni objekti u brojnim gradovima rade i tog dana. Neradna nedjelja nije uvedena ni u Brčko distriktu, gdje su trgovine nedjeljom uglavnom otvorene.
Orašje ostalo jedini teritorijalni izuzetak
Vlada FBiH može, na prijedlog gradskog ili općinskog vijeća, dozvoliti da trgovine na području određene lokalne zajednice rade nedjeljom. Orašje je dobilo takvu saglasnost, čime je postalo teritorijalni izuzetak od općeg pravila.
U martu 2026. godine Vlada je odbila zahtjeve Starog Grada Sarajevo, Drvara, Tešnja, Foče, Velike Kladuše, Sapne, Visokog i Konjica. Obrazloženo je da te lokalne zajednice nisu dokazale potreban pad prometa i zaposlenosti u trgovini u odnosu na 2023. godinu.
Orašje je svoj zahtjev pravdalo položajem uz granicu s Hrvatskom i mogućnošću da se potrošnja nedjeljom preseli preko granice ili u obližnja područja u kojima prodavnice rade. Federalno ministarstvo trgovine, s druge strane, tvrdi da Orašje nakon izuzeća nije ostvarilo snažniji rast od brojnih općina u kojima su prodavnice nedjeljom zatvorene.
Taj primjer pokazuje koliko je teško samo na osnovu prometa dokazati da je jedna radna ili neradna nedjelja presudna za lokalnu ekonomiju.
Čitajte i ovo Industrijska proizvodnja u FBiH raste, ali brojke upozoravaju
Šta pokazuju podaci o trgovini za juni?
Najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku ne daju jednostavan odgovor na pitanje da li je neradna nedjelja u FBiH usporila trgovinu.
Kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo u junu 2026. godine realno je bio veći za 4,2 posto u odnosu na juni prethodne godine. Istovremeno, ukupan promet poslovnih subjekata čija je glavna djelatnost trgovina na malo realno je smanjen za 0,1 posto.
U poređenju s majem 2026. godine zabilježen je mjesečni pad. Promet od trgovine na malo realno je smanjen za 1,3 posto, dok je ukupan promet trgovaca na malo bio manji za 0,5 posto. Nominalni, neprilagođeni promet od trgovine na malo ipak je bio za 7,4 posto veći nego u junu prošle godine.
Razlika između nominalnog i realnog prometa važna je za razumijevanje ovih podataka. Nominalni promet pokazuje koliko je novca potrošeno po aktuelnim cijenama, dok realni pokušava ukloniti uticaj rasta cijena i pokazati da li je zaista prodato više robe.
Zato rast iznosa na računima ne mora značiti da građani kupuju više proizvoda. Dio rasta može biti posljedica viših cijena.
Podaci su preliminarni, istraživanje se provodi na uzorku, a obrtnici njime nisu obuhvaćeni. Zbog toga se iz jednog mjesečnog izvještaja ne može precizno utvrditi koliko su na promet uticali neradna nedjelja, inflacija, rast plaća, turizam, cijene goriva ili promjena potrošačkih navika.
Promet je samo jedan dio slike. Za potpunu analizu potrebno je pratiti broj zaposlenih u trgovini, njihove plaće i radno vrijeme, broj novoosnovanih dragstora, kretanje prometa u pograničnim sredinama, poslovanje malih trgovina i raspodjelu kupovine između subote, nedjelje i ponedjeljka.
Dok se u Njemačkoj tek otvara rasprava, Hrvatska već koristi fleksibilniji model, a Federacija BiH ostaje između čvrstog pravila i sve većeg broja izlaza iz njega. Orašje ima izuzeće, dragstori rade neprekidno, a model sa 16 do 18 radnih nedjelja i dalje ostaje najava koja bi ponovo mogla doći na dnevni red.
