Neradna nedjelja u FBiH nije dovela do masovnog prelijevanja potrošnje prema Republici Srpskoj, tvrde nadležni, pozivajući se na podatke o rastu prometa u trgovini tokom prve polovine 2026. godine.
Rasprava o radu trgovina nedjeljom ponovo je otvorena nakon što je Savez sindikata Republike Srpske zatražio zakonsko ograničavanje rada tog dana. Iz Sindikata navode da stručne analize ne potvrđuju tvrdnje o ozbiljnim ekonomskim gubicima koje bi takva odluka mogla izazvati.
Generalni sekretar Saveza sindikata RS-a Danko Ružičić kazao je da su, uz podršku Evropske komisije, provedene analize prema kojima uvođenje neradne nedjelje ne bi izazvalo značajne poremećaje u privredi.
Ružičić je naveo i da nema dokaza da je promet u Republici Srpskoj značajnije porastao zbog zabrane rada trgovina nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević također odbacuje tvrdnje da kupci iz Federacije nedjeljom masovno odlaze u Republiku Srpsku.
Prema njegovim riječima, u slučaju većeg preusmjeravanja potrošnje promet u trgovini u Federaciji morao bi bilježiti pad, dok službeni podaci pokazuju suprotan trend.
Podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da je promet u maloprodaji tokom prvih šest mjeseci 2026. godine bio veći za 725 miliona KM nego u istom periodu prošle godine.
U poređenju s prvom polovinom 2024. godine, kada su trgovine nedjeljom radile, promet je povećan za 960 miliona KM, odnosno za 13 posto.
Hasičević je upozorio da se efekti zabrane rada ne mogu procjenjivati samo prema ukupnoj vrijednosti prometa, jer na nju utiče i rast cijena. Za potpuniju procjenu, kako je naveo, potrebno je analizirati fiskalni promet, količinu prodane robe, broj izdatih računa i stanje zaposlenosti.
Neradna nedjelja u FBiH i dalje izaziva različite reakcije među trgovcima. Vlasnici pojedinih manjih prodavnica smatraju da bi propisi trebali omogućiti više izuzetaka, posebno za porodične trgovine i objekte u turističkim mjestima.
Predsjedavajući Gradskog vijeća Visoko Almir Ljeskovica smatra da je potrebno pronaći model koji će zaštititi prava zaposlenih, ali istovremeno uzeti u obzir potrebe lokalne privrede i turista.
Dok zagovornici neradne nedjelje ističu pravo radnika na odmor i vrijeme s porodicom, dio trgovaca upozorava da zabrana najviše pogađa manje prodavnice i sredine u kojima se najveći promet ostvaruje tokom vikenda.
Različiti modeli rada nedjeljom primjenjuju se i u evropskim zemljama. Hrvatska trgovcima omogućava izbor određenog broja radnih nedjelja tokom godine, dok Njemačka uglavnom zadržava zabranu, uz ograničene izuzetke za pojedine djelatnosti.
