Odluka Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske potvrdila je da je formulacijom „osjećaji srpskog naroda“ u Zakonu o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka, čime je još jednom otvoreno pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda u ovom entitetu.
Sud je jasno utvrdio da se zakonskim favorizovanjem interesa samo jednog naroda narušava ustavni princip jednakopravnosti. Takva odluka posebno je značajna za Bošnjake, koji godinama upozoravaju da se kroz pojedina zakonska rješenja i političke odluke u Republici Srpskoj pokušava uspostaviti institucionalna dominacija jednog nacionalnog identiteta.
U obrazloženju odluke navedeno je da nijedan konstitutivni narod ne može imati povlašten položaj u odnosu na druge, niti se zakonska zaštita može odnositi isključivo na vrijednosti i osjećaje jedne etničke zajednice.
Upravo je formulacija „osjećaji srpskog naroda“ pokazala koliko daleko zakonodavac može otići kada se iz pravnog teksta praktično izbrišu Bošnjaci i Hrvati kao ravnopravni konstitutivni narodi.
Odbijen veto na zabranu simbola Armije RBiH
S druge strane, Vijeće nije prihvatilo zahtjev Kluba Bošnjaka koji se odnosio na dopune Krivičnog zakonika RS, kojima se predviđaju zatvorske kazne za javno isticanje simbola, zastava i parola kojima se promoviše ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine.
Takva odluka vjerovatno će izazvati dodatne reakcije među bošnjačkim predstavnicima, s obzirom na to da Armija RBiH za veliki broj Bošnjaka predstavlja legalnu vojnu silu međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i važan dio ratne historije zemlje.
Klub Bošnjaka upravo je na toj osnovi tvrdio da kriminalizovanje pojedinih simbola Armije RBiH zadire u historijski identitet i kulturu sjećanja bošnjačkog naroda.
Ustavni sud RS, međutim, nije prihvatio tu argumentaciju, navodeći da se simboli Armije RBiH u konkretnom slučaju ne mogu povezati s ustavnim kategorijama poput jezika, kulture, tradicije, obrazovanja ili vjeroispovijesti.
Takvo tumačenje ostavlja otvoreno pitanje kako je moguće da zakonodavac u jednom entitetu krivičnim sankcijama tretira obilježja vojske Republike Bosne i Hercegovine, države čiji je pravni kontinuitet potvrđen i nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Bošnjački predstavnici najavili nastavak pravne borbe
Predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda Alija Tabaković ranije je najavio da će, ukoliko zahtjev bude odbijen, pravna borba biti nastavljena pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Takav potez sada postaje posebno važan, jer će državni Ustavni sud imati priliku ocijeniti da li se krivičnim sankcionisanjem simbola Armije RBiH zadire u prava Bošnjaka, ali i u ustavni i historijski kontinuitet Bosne i Hercegovine.
Dopunama Krivičnog zakonika RS predviđena je kazna zatvora do tri godine za javno isticanje, prikazivanje, proizvodnju ili promet određenih simbola, zastava i parola kojima se, prema tekstu zakona, promoviše ili veliča Armija RBiH.
Za teže oblike, ukoliko dođe do nereda ili uznemiravanja javnosti, predviđena je kazna od dvije do pet godina zatvora.
Za bošnjačke predstavnike sporno je što se simboli Armije RBiH na ovaj način stavljaju u krivičnopravni kontekst, iako je riječ o vojsci međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine.
Odluka o Zakonu o grobljima pokazala je da pokušaji institucionalnog favorizovanja jednog naroda ipak imaju jasnu ustavnu granicu. Pred bošnjačkim predstavnicima sada ostaje borba da isti princip ravnopravnosti bude primijenjen i kada je riječ o simbolima, historijskom pamćenju i identitetu Bošnjaka.
