Nizama Hećimović ubijena je prije tačno tri godine, 11. augusta 2023. godine u Gradačcu, u zločinu koji je potresao Bosnu i Hercegovinu i postao jedan od najupečatljivijih simbola borbe protiv femicida i nasilja nad ženama.
Tog augusta Gradačac je u svega nekoliko sati postao mjesto tragedije o kojoj je govorila cijela zemlja. Nermin Sulejmanović ubio je svoju nevjenčanu suprugu Nizamu Hećimović, a dio zločina prenosio je putem društvenih mreža. Potom je ubio Džengiza i Denisa Ondera, oca i sina, te ranio još tri osobe. Počinitelj je preminuo istog dana.
Posebnu težinu cijelom slučaju dala je činjenica da Nizama prije ubistva nije šutjela. Tražila je pomoć i zaštitu institucija.
ČITAJTE JOŠ: Femicid od Nizame do zakona: Kako je sistem zakazao i šta se promijenilo?
Nizama je tražila zaštitu
Prema informacijama koje je RTV Slon objavljivao nakon zločina, Nizama Hećimović se početkom jula 2023. godine obratila institucijama zbog nasilja u porodici. Policija je Općinskom sudu u Gradačcu uputila zahtjev da Sulejmanoviću budu izrečene zaštitne mjere, među kojima su bile zabrana približavanja, uznemiravanja i uhođenja.
Zahtjev nije prihvaćen. Nekoliko dana kasnije, 11. augusta, Nizama je ubijena. Upravo je pitanje zbog čega sistem nije uspio zaštititi ženu koja je pomoć tražila postalo jedno od glavnih pitanja u danima i mjesecima nakon zločina.
Uslijedilo je međusobno prebacivanje odgovornosti. Iz Općinskog suda u Gradačcu tvrdili su da uz zahtjev nisu dostavljeni dokazi na osnovu kojih bi mogle biti izrečene tražene mjere, dok su predstavnici MUP-a Tuzlanskog kantona odbacivali navode da policija nije postupala u okviru svojih nadležnosti. Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH tada je formirao predmet koji se odnosio na postupanje sutkinje koja je donijela odluku.
Nizamina porodica mjesecima poslije ubistva insistirala je da je zaštita izostala upravo u trenutku kada je bila najpotrebnija. U obraćanju javnosti u novembru 2023. godine članovi porodice govorili su o pokušajima da dobiju institucionalnu pomoć i njihovom uvjerenju da su pravovremene mjere mogle promijeniti tok događaja.
Gradačac je pokrenuo proteste širom zemlje
Ubistvo Nizame Hećimović izazvalo je reakciju kakva do tada u Bosni i Hercegovini gotovo nije bila viđena nakon slučajeva nasilja nad ženama. Građani, aktivisti i organizacije izašli su na ulice, prvo u Gradačcu, a potom i u drugim gradovima.
Tražena je veća odgovornost institucija, efikasnija zaštita žena koje prijave nasilje, strožije kažnjavanje počinilaca i promjena odnosa društva prema femicidu. Nizamina smrt prestala je biti posmatrana samo kao pojedinačni zločin i postala je dio mnogo šire rasprave o tome šta se događa između trenutka kada žena prijavi nasilje i trenutka kada joj je potrebna stvarna zaštita.
Godinu poslije zločina građani Gradačca ponovo su se okupili u znak sjećanja na ubijene, a isto je učinjeno i 11. augusta 2025. godine, kada je obilježena druga godišnjica. Porodica i građani tada su poručili da žene koje se suočavaju s nasiljem ne smiju ostati same.
Od Nizame do promjene zakona
Tri godine nakon ubistva Nizame Hećimović pravni okvir u Federaciji Bosne i Hercegovine nije isti kao onaj koji je postojao u augustu 2023. godine.
Tokom 2025. godine usvojen je novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u FBiH. Jedna od značajnijih promjena je mogućnost da policija odmah izrekne hitne mjere zaštite, bez čekanja da o tome prethodno odluči sud. Među njima su udaljavanje nasilnika, zabrana približavanja žrtvi i zabrana komunikacije.
Promijenjen je i Krivični zakon Federacije BiH. Izmjenama usvojenim 2025. godine ubistvo žene motivisano rodnom pripadnošću prepoznato je kroz krivično djelo teškog ubistva ženske osobe. Pooštrena je i odgovornost za kršenje zaštitnih mjera.
To su promjene koje su godinama tražile organizacije koje rade sa žrtvama nasilja, a upravo je slučaj Nizame Hećimović bio jedan od događaja nakon kojih je pritisak javnosti na institucije postao znatno snažniji.
Tri godine kasnije nasilje nije nestalo
I poslije Gradačca uslijedili su novi slučajevi ubistava žena u Bosni i Hercegovini. RTV Slon je već u maju 2024. godine izvještavao da su na području Tuzlanskog kantona nakon Nizaminog ubistva ubijene još četiri žene, dok su naredne godine donijele nove slučajeve koji su ponovo otvorili pitanja procjene rizika i pravovremene reakcije institucija.
Podaci koje je RTV Slon objavio u martu 2026. godine pokazuju i koliko je problem nasilja u porodici prisutan. Tokom 2025. godine na području Tuzlanskog kantona evidentirane su 802 prijave nasilja u porodici, protiv počinilaca su podnesena 322 izvještaja, dok je u tuzlanskoj Sigurnoj kući tokom godine boravila 151 osoba, 75 žena i 76 djece. Istovremeno je značajno povećan broj izrečenih mjera zaštite.
Tri godine od 11. augusta 2023. ime Nizame Hećimović ostalo je neraskidivo povezano s javnom raspravom o femicidu u Bosni i Hercegovini, odgovornosti institucija i pitanju koliko brzo sistem mora reagovati kada žena zatraži zaštitu.
