BHRT je podnio prigovor protiv RTRS-a Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su u izdanjima Dnevnika 2 emitovanim 14, 15. i 16. augusta 2026. godine prekršene odredbe Kodeksa o programskim sadržajima.
Radiotelevizija Bosne i Hercegovine u prigovoru navodi da su sporni sadržaji, prema njihovoj ocjeni, bili suprotni principima tačnosti, pravičnosti i nepristrasnosti, ali i pravilima koja se odnose na izvještavanje o sudskim postupcima.
Iz BHRT-a tvrde i da je kroz pojedine priloge vršen pritisak na nezavisne pravosudne institucije, posebno u vezi sa sudskim sporovima između dva javna emitera.
Prema navodima iz prigovora, u Dnevnicima RTRS-a iznošene su informacije o radu sudova koje BHRT smatra tendencioznim, a posebno se ukazuje na način na koji je spominjana sutkinja Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci Gordana Marić.
BHRT smatra da je sutkinja direktno prozivana, dok su dijelovi zapisnika sa ročišta, prema njihovim tvrdnjama, prenošeni selektivno. Spornim smatraju i pojedine navode koji su se odnosili na rukovodstvo BHRT-a.
U jednom od priloga, kako se navodi, upućene su poruke sudijama da vode računa o značaju RTRS-a i načinu primjene Zakona o izvršnom postupku Republike Srpske.
BHRT ocjenjuje da takvo izvještavanje može predstavljati pokušaj utjecaja na sudski postupak koji je još u toku.
U prigovoru je izdvojena i izjava ministra pravde Republike Srpske Gorana Selaka, emitovana 14. augusta, prema kojoj se ne postupa po presudama u korist RTRS-a te da ni sudije ne mogu ugroziti rad ovog javnog servisa.
BHRT smatra da u tom slučaju nije dovoljno predstavljena druga strana priče, odnosno činjenica da postoji pravosnažno utvrđeno potraživanje koje BHRT pokušava naplatiti.
Iz BHRT-a poručuju da nisu odgovorni za nastanak duga, već da koriste zakonske mehanizme kako bi naplatili potraživanja utvrđena sudskim odlukama.
Navode i da se godinama nalaze u teškoj finansijskoj situaciji, između ostalog zbog dugovanja RTRS-a po osnovu raspodjele prihoda od RTV takse.
BHRT osporava način izvještavanja o sudijama
Poseban dio prigovora odnosi se na Dnevnik 2 emitovan 15. augusta, u kojem je postavljeno pitanje od koga se sudije u Banjoj Luci navodno plaše i da li štite vlastite pozicije i visoke plate.
BHRT smatra da takva formulacija nije primjerena izvještavanju o radu pravosudnih institucija.
U Dnevniku emitovanom dan kasnije prenesena je i izjava ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića, koji je tvrdio da se kroz pravosuđe radi na tome da RTRS prestane postojati, odnosno da ostane samo BHRT.
Prema stavu BHRT-a, na taj način javnosti je ponuđena jednostrana tvrdnja o političkoj pozadini spora i navodnoj ulozi pravosuđa u pokušaju gašenja RTRS-a.
Navodi o međuentitetskim tenzijama
U prigovoru se RTRS-u zamjera i način korištenja izjava političkih zvaničnika te formulacija za koje BHRT smatra da mogu dodatno produbiti međuentitetske podjele.
Posebno se problematizira korištenje termina „političko Sarajevo“ i tvrdnji da se iz Sarajeva pokušavaju ugroziti institucije Republike Srpske.
BHRT smatra da takav pristup nije u skladu s obavezom javnog emitera da građanima pruža objektivne i neutralne informacije.
Kao posebno problematičan izdvojen je i završetak jednog priloga u kojem je poručeno sudijama da nastave raditi svoj posao, dok će radnici RTRS-a, kako je navedeno, pamtiti „ko su, šta su i čije svetinje brane“.
BHRT navodi da je uz tu poruku korišten i stih o „lomljenju zuba“, što smatra huškačkom retorikom i prikrivenim pritiskom na pravosuđe.
Spor i oko informacija o RTV taksi
BHRT osporava i dio izvještavanja RTRS-a koji se odnosi na način prikupljanja i raspodjele RTV takse.
U prilogu emitovanom 15. augusta navedeno je da je RTRS 2017. godine raskinuo ugovor s telekom operaterima o raspodjeli RTV takse i da je BHRT iz prihoda javnih emitera uzimao po 50 posto.
Iz BHRT-a tvrde da ti ugovori nisu raskinuti, nego da su istekli, te da način raspodjele prihoda nije određivao BHRT već Zakon o Javnom RTV sistemu BiH.
Navode i da u spornim emisijama predstavnicima BHRT-a nije omogućeno da iznesu svoj stav o navodima koji su se odnosili na ovaj javni servis.
BHRT je podnio prigovor protiv RTRS-a uz tvrdnju da način izvještavanja nije bio u skladu s profesionalnim standardima i pravilima RAK-a, posebno kada je riječ o tačnosti, nepristrasnosti i izvještavanju o sudskim postupcima.
Od Regulatorne agencije za komunikacije zatraženo je da provede postupak, pregleda emitovane sadržaje Dnevnika 2 i tekstove objavljene na portalu RTRS-a od 14. do 16. augusta te utvrdi da li je došlo do kršenja Kodeksa.
Ukoliko utvrdi nepravilnosti, BHRT od RAK-a očekuje primjenu zakonom predviđenih mjera protiv RTRS-a.
Prigovor je potpisao vršilac dužnosti generalnog direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović.
