Uhođenje je izmjenama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine prvi put jasno definisano kao posebno krivično djelo, čime su žrtve dobile dodatni pravni mehanizam zaštite od ponovljenog praćenja, neželjenog kontakta i zastrašivanja.
Prema novom članu 179a, osoba koja drugu osobu ponovljeno prati ili uhodi, pokušava s njom uspostaviti neželjeni kontakt direktno, preko druge osobe ili korištenjem informaciono-komunikacijskih tehnologija, te kod nje izazove tjeskobu ili strah za vlastitu sigurnost ili sigurnost bliske osobe, može biti kažnjena zatvorom do jedne godine.
Ukoliko je uhođenje usmjereno prema članu porodice ili bliskoj osobi, djetetu, posebno ranjivoj osobi ili je počinjeno iz mržnje, predviđena je kazna zatvora do tri godine. Zakon omogućava i izricanje sigurnosne mjere zabrane približavanja i komunikacije sa žrtvom ako postoji opasnost od ponavljanja krivičnog djela.
Važna promjena je i to što za postojanje uhođenja nije nužno da postoji fizički napad. Zakon prepoznaje obrazac ponovljenog uznemiravanja koji kod žrtve stvara tjeskobu ili strah, uključujući i ponašanje putem digitalnih kanala.
To znači da uhođenje može obuhvatiti uporno praćenje, pojavljivanje na mjestima na kojima se žrtva nalazi, neželjene poruke i pozive, kontaktiranje putem društvenih mreža ili pokušaje uspostavljanja kontakta preko drugih osoba, ukoliko takvo ponašanje ispunjava zakonom propisane elemente krivičnog djela.
Poseban značaj novih odredbi je u mogućnosti reagovanja prije nego što uznemiravanje preraste u ozbiljnije oblike nasilja. Uhođenje može značajno uticati na svakodnevni život žrtve, osjećaj sigurnosti i slobodu kretanja, zbog čega je važno sačuvati poruke, pozive i druge tragove neželjenog kontakta i slučaj prijaviti nadležnim institucijama.
Izmjene Krivičnog zakona FBiH objavljene su u „Službenim novinama FBiH“ broj 58/2025, a novo krivično djelo uhođenja propisano je članom 179a.
