Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu u prvih osam mjeseci 2026. godine dostigao je vrijednost od 159,7 miliona KM, dok domaći proizvođači istovremeno upozoravaju na pad otkupnih cijena, smanjen otkup i gašenje pojedinih farmi. U tom periodu uvezeno je 33,3 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda.
Istovremeno je iz Bosne i Hercegovine izvezeno 48,5 miliona kilograma mliječnih proizvoda ukupne vrijednosti 95,8 miliona KM. Podaci tako pokazuju da je količina izvoza veća od količine uvoza, ali je vrijednost uvezene robe znatno viša.
Najveći dio uvoza odnosi se na sir i skutu. Tokom prvih osam mjeseci u BiH je stiglo 10,9 miliona kilograma tih proizvoda, vrijednih 87,9 miliona KM.
Mlaćenice, kiselog mlijeka, pavlake, jogurta, kefira i drugih fermentiranih proizvoda uvezeno je 9,1 milion kilograma, u vrijednosti od 26,9 miliona KM.
Uvoz nekoncentriranog mlijeka i pavlake bez dodatog šećera iznosio je 8,8 miliona kilograma i vrijedio je 23,5 miliona KM, dok je za maslac, mliječne masti i namaze izdvojeno oko 13,2 miliona KM.
Posebno je zanimljivo poređenje s prošlom godinom. Od januara do kraja augusta 2025. godine uvezeno je 33,29 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda vrijednih 172,05 miliona KM. Ove godine količina je gotovo ista, ali je vrijednost uvoza manja za 12,35 miliona KM.
Prosječna uvozna vrijednost po kilogramu tako je pala sa 5,17 na 4,79 KM, odnosno za oko 7,3 posto. Upravo taj pad domaći proizvođači navode kao jedan od razloga dodatnog pritiska na tržište.
Četiri udruženja proizvođača mlijeka iz Bosne i Hercegovine krajem septembra zatražila su od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokretanje postupka za uvođenje zaštitnih mjera na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina.
Traže, između ostalog, uvođenje prelevmana i carinskih kvota, uz obrazloženje da pad cijena uvoznih proizvoda, zajedno sa smanjenjem otkupnih cijena domaćeg mlijeka, ugrožava održivost proizvodnje. Udruženja koja su uputila zahtjev navode da njihovi članovi proizvode najmanje 68 posto svježeg sirovog mlijeka u BiH.
Proizvođači upozoravaju i da pojedine mljekare dodatno smanjuju otkupne cijene, dok su neke farme već prestale sa proizvodnjom. Prema navodima predstavnika proizvođača, u pojedinim područjima otkupne cijene pale su na između 50 i 65 feninga po litru.
Najveći dio domaćeg izvoza odnosi se na koncentrirano mlijeko i pavlaku bez dodatog šećera, kojih je izvezeno oko 34 miliona kilograma, ukupne vrijednosti približno 46 miliona KM.
Slijede fermentirani mliječni proizvodi sa 12,6 miliona kilograma i vrijednošću od 27,9 miliona KM. Sir i skuta izvezeni su u količini od 1,2 miliona kilograma i vrijednosti od 14,3 miliona KM.
Federalna vlada je kroz ovogodišnji program podrški povećala poticaj za svježe kravlje mlijeko fizičkim licima sa 0,40 na 0,42 KM po litru, dok je za pravna lica podrška povećana sa 0,42 na 0,44 KM. Za animalnu proizvodnju u 2026. godini predviđeno je ukupno 116,55 miliona KM.
