Izbori u SAD-u održavaju se danas, a milioni Amerikanaca odlučuju o novom sastavu Predstavničkog doma i dijela Senata, čime bi mogli značajno promijeniti političke odnose u Washingtonu i odrediti koliko će predsjednik Donald Trump moći provoditi svoju politiku tokom preostale dvije godine mandata.
Glasanje predstavlja prvi veliki nacionalni test podrške Trumpu nakon njegovog povratka u Bijelu kuću u januaru 2025. godine, a rezultati se s posebnom pažnjom očekuju i izvan američkih granica.
Riječ je o izborima na polovini predsjedničkog mandata, poznatim kao midterm elections. Iako Amerikanci danas ne biraju predsjednika, odlučuju o sastavu Kongresa, institucije koja donosi savezne zakone, odlučuje o budžetu i kontroliše rad izvršne vlasti.
Republikanska stranka trenutno ima većinu u oba doma Kongresa, što je Trumpu omogućavalo povoljnije uslove za provođenje njegovih političkih prioriteta. Međutim, posljednja istraživanja javnog mnijenja pokazuju rast podrške demokratima, dok se nezadovoljstvo dijela građana ekonomskim prilikama i troškovima života nametnulo kao jedna od ključnih tema kampanje.
Šta Amerikanci danas biraju i kakav je odnos snaga?
Na današnjim izborima bira se svih 435 članova Predstavničkog doma američkog Kongresa, čiji mandat traje dvije godine. Istovremeno se održavaju izbori za 35 mjesta u Senatu, uključujući dva vanredna izbora, dok se u brojnim saveznim državama biraju i guverneri te predstavnici državnih i lokalnih vlasti.
Senat ima ukupno 100 članova, a republikanci trenutno raspolažu većinom od 53 mjesta, dok demokrati i nezavisni senatori koji s njima sarađuju imaju 47 mjesta.
Za preuzimanje kontrole nad Senatom demokratima je potreban neto dobitak od četiri mjesta. Borba za Predstavnički dom također je važna jer republikanci imaju tijesnu većinu, pa bi promjena relativno malog broja mandata mogla dovesti do drugačijeg rasporeda političke moći.
Posebno se prate senatske utrke u državama poput Mainea, Sjeverne Karoline, Ohija, Aljaske, Kansasa, Teksasa i Michigana, u kojima bi rezultati mogli biti odlučujući za konačnu većinu.
Izbori u SAD-u: Šta pokazuju posljednje ankete?
Istraživanja javnog mnijenja uoči izbora pokazuju prednost Demokratske stranke kada je riječ o općoj podršci kandidatima za Kongres.
Prema istraživanju Reutersa i Ipsosa, provedenom od 22. do 26. oktobra, 53 posto vjerovatnih birača izjasnilo se za demokratske kandidate ili je bilo sklonije toj opciji, dok je republikance podržalo 44 posto ispitanika. To predstavlja prednost demokrata od devet procentnih poena.
Sličan odnos zabilježen je i u drugim istraživanjima. Prema prosjeku anketa koje je objavio RealClearPolling, demokrati su krajem oktobra imali podršku od 51,8 posto, a republikanci 43,3 posto opredijeljenih birača obuhvaćenih tim istraživanjima.
Ipak, nacionalna prednost ne znači automatski pobjedu u pojedinačnim izbornim jedinicama. Američki izborni sistem zasniva se na zasebnim utrkama, zbog čega raspodjela glasova među saveznim državama i izbornim okruzima može biti presudna.
Analitičari posebno prate mogućnost promjene većine u Predstavničkom domu, dok je borba za Senat složenija zbog rasporeda mjesta o kojima se odlučuje. Reuters u analizi objavljenoj uoči izbora navodi da se upravo nekoliko tijesnih senatskih utrka nalazi u središtu pažnje.
Trumpov drugi mandat obilježili carine, imigracija i međunarodne krize
Donald Trump vratio se u Bijelu kuću 20. januara 2025. godine, nakon pobjede na predsjedničkim izborima 2024. Njegov drugi mandat obilježen je nizom odluka koje su izazvale velike političke rasprave unutar Sjedinjenih Američkih Država, ali i među američkim saveznicima.
Jedna od najvažnijih odluka bila je primjena novih trgovinskih carina, kojima je Trump nastojao zaštititi domaću industriju i ojačati američku proizvodnju. Takva politika otvorila je trgovinske sporove i izazvala zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena proizvoda, poremećaja u međunarodnoj trgovini i posljedica po globalnu ekonomiju.
Njegova administracija istovremeno je pooštrila imigracionu politiku, uključujući mjere protiv neregularnih migracija i intenziviranje deportacija. Pristalice takav pristup smatraju ispunjavanjem predizbornih obećanja, dok protivnici kritikuju pojedine mjere i upozoravaju na pitanja ljudskih prava i zakonitosti njihovog provođenja.
Trumpov mandat obilježile su i promjene u američkoj vanjskoj politici, posebno u odnosima sa evropskim saveznicima, pristupu NATO-u, ratu u Ukrajini i krizama na Bliskom istoku.
Dodatno opterećenje za administraciju predstavlja rat s Iranom, koji je utjecao na političku kampanju i pojačao zabrinutost američkih građana zbog cijena energenata i troškova života.
Prema istraživanju Reutersa i Ipsosa objavljenom 26. oktobra, Trumpov rad odobravalo je 32 posto ispitanika. Istovremeno je 73 posto anketiranih smatralo da se troškovi života kreću u pogrešnom smjeru, što pokazuje koliko ekonomska pitanja opterećuju raspoloženje birača.
Šta će se dogoditi ako demokrati preuzmu Kongres?
Eventualna promjena većine u Kongresu ne bi značila odlazak Donalda Trumpa s predsjedničke funkcije, ali bi mogla ozbiljno ograničiti njegove zakonodavne mogućnosti.
Ako demokrati osvoje Predstavnički dom, moći će pokretati parlamentarne istrage, organizovati saslušanja predstavnika administracije i snažnije nadzirati odluke Bijele kuće. To bi moglo uključivati pitanja imigracione politike, trgovinskih carina, korištenja predsjedničkih ovlaštenja i međunarodnih vojnih operacija.
Demokratska većina također bi mogla blokirati pojedine zakonske prijedloge koje Trump želi provesti, posebno kada je riječ o budžetu, porezima i javnoj potrošnji.
Preuzimanje Senata imalo bi dodatnu težinu jer taj dom potvrđuje imenovanja saveznih sudija, visokih državnih zvaničnika i ambasadora. U takvoj situaciji Trump bi se mogao suočiti s većim teškoćama pri popunjavanju važnih funkcija u administraciji i pravosuđu.
Ako demokrati osvoje oba doma Kongresa, politički odnosi u Washingtonu mogli bi postati znatno složeniji. Predsjednik bi zadržao izvršne ovlasti, ali bi za usvajanje mnogih zakona morao tražiti kompromis s opozicijom.
S druge strane, zadržavanje republikanske većine omogućilo bi Trumpu povoljnije uslove za nastavak zakonodavnih prioriteta njegove administracije.
Zašto cijeli svijet prati američke izbore?
Izbori u SAD-u imaju značaj koji daleko prevazilazi američke granice, jer odluke Washingtona utječu na međunarodnu sigurnost, trgovinu, finansijska tržišta i odnose među velikim svjetskim silama.
Evropske države posebno prate mogući utjecaj rezultata na američku politiku prema NATO-u, vojnoj i finansijskoj pomoći Ukrajini te trgovinskim odnosima s Evropskom unijom.
Iako američki predsjednik ima široke ovlasti u vanjskoj politici, Kongres odlučuje o finansiranju brojnih međunarodnih programa, vojne pomoći i pojedinih sigurnosnih inicijativa. Promjena većine zato bi mogla utjecati na brzinu donošenja odluka i mogućnosti administracije da provodi svoje planove.
Rezultate pažljivo prate i Kina, Rusija te države Bliskog istoka, posebno zbog američke trgovinske politike, sankcija, vojnih odnosa i međunarodnih sukoba.
Za Bosnu i Hercegovinu američki izbori važni su zbog uloge Sjedinjenih Američkih Država u očuvanju stabilnosti Zapadnog Balkana, podrške Dejtonskom mirovnom sporazumu te američkog političkog i sigurnosnog angažmana u regiji.
Ipak, eventualna promjena većine u Kongresu ne znači automatski promjenu američke politike prema Bosni i Hercegovini, jer na njeno oblikovanje utječu i predsjednička administracija, State Department te dugoročni vanjskopolitički interesi SAD-a.
Kada će biti poznati rezultati američkih izbora?
Glasanje se danas održava u više američkih vremenskih zona, zbog čega se biračka mjesta neće zatvoriti istovremeno.
Prva biračka mjesta zatvaraju se u 18 sati po istočnoameričkom vremenu, odnosno u ponoć po vremenu u Bosni i Hercegovini, u noći s utorka na srijedu. Nakon toga počet će pristizati prvi rezultati i medijske projekcije pobjednika u pojedinim izbornim jedinicama.
Najveći dio izbornih rezultata očekuje se tokom srijede ujutro po našem vremenu, kada bi mogla biti jasnija slika o tome koja će stranka kontrolisati Predstavnički dom i Senat.
Međutim, u državama s tijesnim rezultatom, velikim brojem glasova pristiglih poštom ili dodatnim provjerama brojanje može trajati nekoliko dana. Medijske projekcije pobjednika nisu isto što i službeno potvrđeni izborni rezultati.
Novi saziv američkog Kongresa počet će rad u januaru 2027. godine. Njegov sastav odredit će odnos zakonodavne i izvršne vlasti tokom posljednje dvije godine Trumpovog predsjedničkog mandata, koji traje do januara 2029. godine.
Možda će vas zanimati i ovo Desnica preuzela većinu Južne Amerike, Lula zaustavio njen pobjednički niz u Brazilu
