U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine održan je panel „Palestina i BiH“, na kojem se razgovaralo o međunarodnim odnosima moći, pravu naroda na samoopredjeljenje i načinima na koje građanska solidarnost može prerasti u dugoročno organizovano djelovanje.
Riječ je o prvom događaju iz ciklusa javnih razgovora „Palestina i Bosna i Hercegovina“, koji okuplja aktiviste i predstavnike društvene zajednice s ciljem otvaranja pitanja političke i ekonomske moći, društvene odgovornosti i građanskog organizovanja.
Na panelu su učestvovali kolumnista Adnan Bajramović, studentica i aktivistkinja Belma Kobaš, članica grupe „Hoće l’ ta promjena“, te Svjetlana Nedimović iz kolektiva Združeni balkanski otpor i rad (ZBOR). Razgovor je moderirala Rukija Husović.
Palestina i BiH kroz pitanja političke moći i kontrole resursa
Učesnici su analizirali historijski različita iskustva Palestine i Bosne i Hercegovine, posebno kroz pitanja kolonijalizma, ekonomskih interesa i utjecaja međunarodnih aktera na političke odluke.
Razgovaralo se o kontroli zemljišta, prirodnih resursa i javnih dobara, ali i o ulozi domaćih institucija i političkih struktura u donošenju odluka koje imaju dugoročne posljedice za građane.
Adnan Bajramović upozorio je da uništavanje jednog naroda ne podrazumijeva isključivo ratna stradanja i neposredno fizičko nasilje.
„Uništavanje jednog naroda ne svodi se na fizičko nasilje i neposredne posljedice rata. Ono podrazumijeva čitav niz povezanih procesa: oduzimanje zemlje, prisilno raseljavanje stanovništva i razaranje njegovih društvenih veza, a zatim i političko, institucionalno i ekonomsko razvlašćivanje“, kazao je Bajramović.
Prema njegovim riječima, iskustva Palestine i BiH otvaraju pitanje načina na koji se odnosi moći nastali kroz nasilje vremenom pretvaraju u trajne političke i ekonomske strukture.
Ko odlučuje o prirodnim bogatstvima Bosne i Hercegovine?
Svjetlana Nedimović govorila je o upravljanju prirodnim i društvenim resursima, ocijenivši da građani Bosne i Hercegovine imaju sve manje utjecaja na odluke o zajedničkim dobrima.
„Jasno je da narod Bosne i Hercegovine, ljudi koji svojim radom grade ovu zemlju, ni na koji način više ne raspolažu ni prirodnim ni društvenim vrijednostima. Ne odlučujemo o njima, ne upravljamo njima, ne možemo ih zaštititi. Te vrijednosti su predmet dogovora domaće političke elite i svjetskih i regionalnih sila“, istakla je Nedimović.
Upozorila je i na ekonomske interese koji mogu biti povezani s ratovima, represijom i drugim oblicima nasilja, naglašavajući potrebu preispitivanja odgovornosti domaćih i međunarodnih političkih aktera.
Mladi i građanski aktivizam u fokusu razgovora
Značajan dio panela bio je posvećen mladima, studentskim pokretima i mogućnostima njihovog aktivnijeg uključivanja u društvene promjene.
Belma Kobaš ocijenila je da apatija i nepovjerenje prema institucijama otežavaju organizovanje mladih u Bosni i Hercegovini.
„Mladi u BiH predugo žive u apatiji prema sistemu eksploatacije. Trebamo učiti na primjerima Palestine, Albanije, Francuske, Filipina i mnogih drugih narodnih pokreta u svijetu. Samo narod organizovan i ujedinjen preuzima promjenu sistema u svoje ruke“, poručila je Kobaš.
Tokom diskusije otvoreno je i pitanje povezivanja solidarnosti s Palestinom s radničkim, studentskim, ekološkim i drugim inicijativama u BiH.
Učesnici su razgovarali o načinima prevazilaženja kratkotrajnih protesta i pojedinačnih reakcija, uz naglasak na izgradnji međusobnog povjerenja, kontinuiteta i zajedničkih aktivnosti.
Organizatori ciklus „Palestina i Bosna i Hercegovina“ zamišljaju kao prostor za dugoročnu javnu raspravu i povezivanje građanskih inicijativa.
Naredni panel planiran je za decembar, dok će njegova tema, učesnici i tačan termin održavanja biti naknadno objavljeni.
