Plate u Hrvatskoj trebale bi postati transparentnije zahvaljujući izmjenama Zakona o radu koje predviđaju nova prava zaposlenih, uključujući i državljane Bosne i Hercegovine koji rade u toj zemlji. Radnici bi ubuduće mogli dobiti podatke o prosječnim platama kolega na istim ili sličnim poslovima, dok bi kandidati za zaposlenje morali biti upoznati s ponuđenom platom prije ili tokom razgovora za posao.
Izmjene zakona predstavljene su početkom novembra, a trenutno su u javnoj raspravi koja traje do 2. decembra 2026. godine. Hrvatska na ovaj način usklađuje svoje zakonodavstvo s evropskom direktivom o transparentnosti plata, čiji je cilj smanjiti neopravdane razlike u zaradama žena i muškaraca.
Nova pravila još nisu stupila na snagu, a njihova primjena zavisit će od završetka zakonodavne procedure.
Plate u Hrvatskoj morat će biti poznate prije zaposlenja
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na postupak zapošljavanja. Poslodavci će kandidatima morati saopćiti početnu platu ili raspon plate predviđen za radno mjesto, i to prije razgovora ili najkasnije tokom razgovora za posao.
Istovremeno, poslodavcima će biti zabranjeno ispitivati kandidate o visini plate koju su imali kod prethodnog poslodavca.
Anita Zirdum iz hrvatske Uprave za rad i zaštitu na radu pojasnila je da kandidati više neće dolaziti u situaciju da tek prilikom potpisivanja ugovora saznaju koliko će zarađivati.
Predviđeno je i da poslodavci utvrde jasne kriterije za vrednovanje radnih mjesta, uzimajući u obzir potrebne vještine, odgovornost, radne uslove i složenost poslova.
Radnici će moći saznati koliko u prosjeku zarađuju kolege
Predložene izmjene donose i pravo zaposlenih da od poslodavca zatraže informacije o svojoj platnoj kategoriji i prosječnim platama radnika koji obavljaju iste ili poslove jednake vrijednosti.
Podaci će biti prikazani odvojeno za muškarce i žene, kako bi zaposleni mogli utvrditi postoje li neopravdane razlike u njihovim primanjima.
To, međutim, ne znači da će svaki radnik imati uvid u tačnu platu pojedinačnog kolege. Cilj je omogućiti poređenje prosječnih primanja unutar iste kategorije poslova, uz zaštitu ličnih podataka zaposlenih.
Poslodavci će biti obavezni dostaviti tražene informacije, a za nepoštivanje ove obaveze predviđene su prekršajne kazne.
Odredbe ugovora kojima se zaposlenima zabranjuje da govore o vlastitoj plati više neće imati pravno dejstvo.
Promjene se odnose i na hiljade radnika iz BiH
Nova pravila posebno su značajna za građane Bosne i Hercegovine koji rade u Hrvatskoj ili planiraju zaposlenje u toj zemlji.
Prema podacima hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova, od januara do kraja septembra 2026. godine državljanima BiH izdato je 22.565 dozvola za boravak i rad.
To je 3.198 dozvola manje nego u istom periodu prošle godine, ali je Bosna i Hercegovina i dalje na prvom mjestu među državama čijim državljanima Hrvatska izdaje najveći broj radnih dozvola.
Iako Bosna i Hercegovina nije članica Evropske unije, nova pravila o transparentnosti plata primjenjivat će se i na bh. državljane zaposlene u Hrvatskoj, pod istim uslovima kao i na ostale radnike.
To znači da bi i oni mogli tražiti podatke o prosječnim primanjima na uporedivim radnim mjestima te dobiti informacije o ponuđenoj plati prije prihvatanja zaposlenja.
Veće kompanije morat će prijavljivati razlike u platama
Izmjenama Zakona o radu predviđeno je i uspostavljanje Nacionalnog sistema transparentnosti plata, koji će razviti hrvatska Finansijska agencija, FINA.
Poslodavci s više od 100 zaposlenih imat će obavezu izvještavanja o razlikama u platama muškaraca i žena.
Kompanije s najmanje 250 zaposlenih izvještaje će dostavljati svake godine, dok će za određene manje kategorije poslodavaca biti predviđeno izvještavanje svake tri godine.
Sistem bi trebao omogućiti jednostavnije prikupljanje podataka i njihovo elektronsko dostavljanje nadležnim institucijama.
Za prilagođavanje novim obavezama poslodavcima je predviđeno najmanje šest mjeseci od stupanja zakonskih izmjena na snagu.
Mijenjaju se i pravila za korištenje godišnjeg odmora
Predložene izmjene donose i povoljnija pravila za zaposlene koji zbog bolesti, roditeljskog odsustva ili drugih opravdanih razloga nisu mogli iskoristiti godišnji odmor.
Osnovno pravilo prema kojem se neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine koristi do 30. juna ostaje na snazi.
Međutim, radnici koji zbog opravdanih okolnosti nisu mogli iskoristiti odmor do tog datuma imali bi mogućnost njegovog korištenja do 31. decembra.
Ukoliko ni tada ne budu mogli iskoristiti preostale dane zbog nastavka opravdane spriječenosti, rok bi se produžio za još tri mjeseca.
Predložene izmjene Zakona o radu Hrvatske ostaju na javnoj raspravi do 2. decembra, nakon čega slijedi razmatranje pristiglih primjedbi i daljnja procedura usvajanja.
