Dejtonski mirovni sporazum zaustavio je rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine, ali je njegova provedba tokom naredne 31 godine donijela niz promjena koje su oblikovale današnju državu. Od jedinstvenih registarskih tablica, pasoša i ličnih karata do državnih pravosudnih institucija, jedinstvene vojske i bezviznog režima, Bosna i Hercegovina prošla je kroz značajne reforme. Ipak, pojedine obaveze još nisu ispunjene, zbog čega Ured visokog predstavnika (OHR) nastavlja djelovati.
Sporazum je parafiran 21. novembra 1995. godine u američkom Dejtonu, a formalno potpisan 14. decembra u Parizu. Njegovih 11 aneksa uredilo je vojna i civilna pitanja, ustavni poredak, izbore, ljudska prava, povratak izbjeglica i međunarodni nadzor nad provedbom mira.
Bosna i Hercegovina danas ima brojne institucije koje nisu postojale u sadašnjem obliku neposredno nakon rata. Njihovo uspostavljanje bilo je rezultat dugogodišnjih reformi, odluka domaćih institucija i intervencija visokih predstavnika, čije su ovlasti u pojedinim periodima značajno utjecale na političko uređenje zemlje.
Dejtonski mirovni sporazum: Kako su nastajale zajedničke institucije?
Dejtonskim sporazumom uspostavljen je osnovni ustavni okvir, dok su brojne današnje državne institucije nastale naknadnim reformama, kroz odluke visokih predstavnika i zakone koje su usvajale domaće vlasti.
Prve poslijeratne godine obilježile su duboke administrativne i političke podjele. Čak su i registarske tablice na automobilima pokazivale iz kojeg dijela zemlje dolaze njihovi vlasnici, što je predstavljalo sigurnosni problem prilikom putovanja između entiteta.
Jedna od prvih velikih promjena dogodila se 1998. godine, kada su za mandata visokog predstavnika Carlosa Westendorpa uvedene jedinstvene registarske tablice. Njihove oznake nisu otkrivale mjesto registracije vozila, čime je olakšana sloboda kretanja građana unutar države.
Za Westendorpovog mandata uvedena je i današnja zastava Bosne i Hercegovine, usvojena državna himna bez teksta, a u opticaj je puštena konvertibilna marka kao jedinstvena valuta. Westendorp je donio i odluke važne za uspostavljanje jedinstvenog sistema državljanstva.
Njegov nasljednik Wolfgang Petritsch nastavio je reforme državnog sistema. Godine 2000. nametnuo je izmjene propisa o putnim ispravama kojima je uveden jedinstveni pasoš Bosne i Hercegovine, a istovremeno je imao važnu ulogu u provedbi međunarodne arbitražne odluke o Brčkom.
Hercegovačka banka i pokušaj sprečavanja paralelnih institucija
Jedna od najznačajnijih i najkontroverznijih Petritschevih intervencija dogodila se u aprilu 2001. godine, kada je uveo privremenu upravu u Hercegovačku banku u Mostaru.
Odluka je donesena u vrijeme političke krize izazvane pokušajem uspostavljanja takozvane hrvatske samouprave, koju je predvodio HDZ BiH. Riječ je bila o pokušaju stvaranja paralelnih političkih i administrativnih struktura izvan ustavnog poretka Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine.
Međunarodna zajednica upozoravala je da postoje ozbiljne indicije da se Hercegovačka banka koristi za finansiranje tih nelegalnih struktura. OHR je smatrao da bi nastavak takvog finansiranja mogao omogućiti funkcionisanje paralelnog sistema vlasti i dodatno oslabiti institucije uspostavljene Dejtonskim sporazumom.
Petritsch je 5. aprila imenovao Toby Robinson za privremenu upraviteljicu banke, sa zadatkom da preuzme kontrolu nad finansijskom dokumentacijom, ispita poslovanje i zaštiti sredstva zakonitih štediša.
Intervencija OHR-a i međunarodnih snaga SFOR-a naišla je na organizovan nasilni otpor u Mostaru, tokom kojeg su povrijeđeni pripadnici međunarodnih snaga i drugi učesnici događaja.
Petritsch je kasnije ocijenio da je stavljanje banke pod privremenu upravu oslabilo finansijsku osnovu paralelnih struktura i doprinijelo sprečavanju njihovog daljnjeg djelovanja.
Ova intervencija zato nije bila samo pitanje kontrole jedne banke. Ona je predstavljala dio širih nastojanja međunarodne zajednice da spriječi uspostavljanje paralelnih institucija koje bi djelovale izvan ustavnog i pravnog sistema Bosne i Hercegovine.
Petritsch je istovremeno donosio odluke kojima je ubrzana provedba imovinskih zakona, a u aprilu 2002. godine dovršio je izmjene entitetskih ustava u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda.
Čitajte i ovo U susret godišnjici Dejtona: Šta se događalo iza zatvorenih vrata i kako je postignut mir?
Paddy Ashdown i reforme koje su promijenile državni sistem
Jedan od najznačajnijih perioda institucionalnog razvoja Bosne i Hercegovine bio je mandat visokog predstavnika Paddyja Ashdowna od 2002. do 2006. godine.
Ashdown je koristio bonske ovlasti, ali i politički utjecaj međunarodne zajednice kako bi ubrzao reforme pravosuđa, odbrane, sigurnosnog sistema i javnih finansija.
U augustu 2002. godine nametnuo je Zakon o Tužilaštvu BiH i izmjene propisa o Sudu BiH. Državni sud počeo je raditi u januaru 2003. godine, dok su kasnijim reformama razvijani kapaciteti za procesuiranje organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina.
Ashdown je 2003. godine uspostavio Komisiju za reformu odbrane, koja je pripremila promjene za stvaranje jedinstvenog odbrambenog sistema. Usvajanjem novih zakona 2005. godine omogućeno je ukidanje entitetskih vojski i uspostavljanje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine od početka 2006. godine.
Tokom njegovog mandata provedena je i reforma indirektnog oporezivanja, koja je dovela do formiranja Uprave za indirektno oporezivanje BiH i jedinstvenog sistema PDV-a.
Uspostavljena je i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, dok je Ashdown 2004. godine nametnuo Statut Grada Mostara, kojim je uspostavljen novi okvir jedinstvene gradske uprave.
U istom periodu, početkom 2003. godine, počelo je izdavanje jedinstvenih ličnih karata kroz sistem CIPS, što je omogućilo ujednačavanje dokumenata i povezivanje evidencija građana.
Ashdownov mandat bio je obilježen opsežnim reformama, ali i kritikama zbog široke upotrebe međunarodnih ovlasti i smjenjivanja domaćih zvaničnika.
Procesuiranje ratnih zločina i zaštita naslijeđa
Dejtonski mirovni sporazum predvidio je i obavezu saradnje s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, uključujući istrage i procesuiranje ratnih zločina. Tokom narednih decenija Haški tribunal donio je presude za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, dok su domaći sudovi preuzimali sve značajniju ulogu u procesuiranju preostalih predmeta.
Značajnu prekretnicu predstavljalo je uspostavljanje Odjela za ratne zločine Suda BiH, koji je počeo raditi 2005. godine. Ipak, ni nakon više od tri decenije nisu okončani svi postupci, a dio osumnjičenih i optuženih osoba nalazi se izvan Bosne i Hercegovine, što dodatno otežava procesuiranje ratnih zločina.
Poseban dio Dejtonskog sporazuma, Aneks 8, predvidio je uspostavljanje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Njena uloga je zaštita kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, uključujući spomenike i kulturna dobra koja su tokom rata bila izložena razaranju. Komisija je tokom poslijeratnog perioda donijela brojne odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima, čime je uspostavljen važan mehanizam njihove pravne zaštite.
Timeline: Najvažnije promjene od Dejtona do 2026. godine
1995. godina: Zaustavljen rat i potvrđen kontinuitet države
Dejtonskim sporazumom zaustavljen je rat, potvrđen međunarodnopravni kontinuitet Bosne i Hercegovine i uspostavljen ustavni okvir s dva entiteta.
1997. godina: Bonske ovlasti i Zakon o državljanstvu
Za mandata Carlosa Westendorpa Vijeće za provedbu mira podržalo je šire mogućnosti djelovanja visokog predstavnika. Westendorp je nametnuo i Zakon o državljanstvu BiH, važan za uspostavljanje jedinstvenog pravnog sistema.
1998. godina: Zastava, konvertibilna marka i jedinstvene tablice
Uvedena je današnja zastava Bosne i Hercegovine, počelo je izdavanje jedinstvenih registarskih tablica i u opticaj je puštena konvertibilna marka.
1999. godina: Državna himna i povrat imovine
Westendorp je donio odluku o državnoj himni BiH. Nastavljena je provedba imovinskih zakona, uz međunarodne aktivnosti na omogućavanju povratka izbjeglica i raseljenih osoba.
2000. godina: Jedinstveni pasoš i Brčko distrikt
Wolfgang Petritsch nametnuo je izmjene zakona o putnim ispravama, a 8. marta donio je odluku o uspostavljanju Brčko distrikta, u skladu s međunarodnom arbitražom.
2001. godina: Hercegovačka banka i imovinski zakoni
Petritsch je uveo privremenu upravu u Hercegovačku banku zbog indicija da se njome finansiraju nelegalne paralelne strukture povezane s pokušajem uspostavljanja hrvatske samouprave. U decembru je donio paket odluka kojima su izmijenjeni imovinski zakoni radi ubrzavanja povrata stanova i kuća.
2002. godina: Konstitutivnost naroda i početak Ashdownovih reformi
Petritsch je dovršio izmjene entitetskih ustava kojima je provedena odluka o konstitutivnosti naroda. Njegov nasljednik Paddy Ashdown započeo je opsežne reforme pravosuđa i nametnuo propise o Tužilaštvu BiH.
2003. godina: CIPS, Sud BiH i reforma odbrane
Počelo je izdavanje jedinstvenih ličnih karata, Sud BiH započeo je rad, a Ashdown je uspostavio Komisiju za reformu odbrane.
2004. godina: OSA, Mostar i milion povrataka
Uspostavljena je Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, a Ashdown je nametnuo Statut Mostara. Prema evidenciji UNHCR-a, broj povrataka izbjeglica i raseljenih osoba premašio je milion.
2005. i 2006. godina: Jedinstvena vojska, PDV i procesuiranje ratnih zločina
Reformama odbrane omogućeno je formiranje Oružanih snaga BiH, dok je početkom 2006. godine uveden jedinstveni sistem PDV-a. Godine
2005. počeo je rad Odjela za ratne zločine Suda BiH, čime je ojačana mogućnost procesuiranja ratnih zločina pred domaćim pravosuđem.
2007. godina: Lajčák interveniše u rad Vijeća ministara
Visoki predstavnik Miroslav Lajčák donio je izmjene Zakona o Vijeću ministara BiH s ciljem smanjivanja mogućnosti institucionalnih blokada. Njegove odluke izazvale su snažne političke reakcije, posebno među predstavnicima vlasti Republike Srpske.
2008. godina: Policijska reforma i uslovi za zatvaranje OHR-a
Usvojeni su zakoni povezani s reformom policijskih struktura, čime je ostvaren jedan od uslova evropskog integracijskog procesa. BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a Vijeće za provedbu mira utvrdilo je program „5+2“.
2009. godina: Presuda Sejdić i Finci
Evropski sud za ljudska prava utvrdio je diskriminaciju u ustavnom i izbornom sistemu Bosne i Hercegovine. Presuda do danas nije provedena.
2010. godina: Ukidanje viza za građane BiH
Od 15. decembra građani BiH s biometrijskim pasošima mogu putovati bez viza u šengenski prostor radi kratkotrajnog boravka. Iste godine usvojena je Revidirana strategija za provedbu Aneksa 7, posvećena povratku izbjeglica i raseljenih osoba.
2012. godina: Odluka o državnoj imovini
Ustavni sud BiH donio je značajnu odluku kojom je potvrdio nadležnost države za uređivanje pitanja državne imovine. Iste godine suspendovana je međunarodna supervizija u Brčkom.
2015. i 2016. godina: Novi koraci prema Evropskoj uniji
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu 2015. godine, a Bosna i Hercegovina je godinu kasnije podnijela zahtjev za članstvo u EU.
2021. godina: Inzko nameće zabranu negiranja genocida
Visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je, pod zakonom propisanim uslovima, kriminalizovano javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili opravdavanje genocida i drugih međunarodnih zločina.
2022. godina: Schmidt mijenja izborna pravila
Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, uključujući pravila povezana s formiranjem vlasti. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata za članstvo u EU.
2023. godina: Zaštita odluka Ustavnog suda
Schmidt je poništio zakonske pokušaje institucija Republike Srpske da onemoguće primjenu odluka Ustavnog suda BiH i nametnuo izmjene Krivičnog zakona povezane s neizvršavanjem odluka visokog predstavnika.
2024. godina: Izborni integritet
Visoki predstavnik donio je izmjene Izbornog zakona BiH usmjerene na transparentnost i integritet izbornog procesa. Intervenisao je i radi podrške funkcionisanju Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih kulturnih institucija od značaja za državu.
2025. godina: Odluke o zaštiti državnih institucija
Schmidt je donio odluke povezane s finansiranjem političkih stranaka i funkcionisanjem državnih institucija, uključujući mjere za finansiranje novih izbornih tehnologija.
2026. godina: Promjena na čelu OHR-a, otvorena pitanja ostaju
Christian Schmidt završio je mandat 30. juna, a Louis J. Crishock od 1. jula obavlja dužnost vršioca dužnosti visokog predstavnika. Time je osiguran kontinuitet OHR-a, dok pitanje državne imovine i druge preostale obaveze iz programa „5+2“ nisu u potpunosti riješene.
Šta je provedeno, a šta još nije završeno?
Najvažniji neposredni rezultat Dejtonskog sporazuma jeste prekid rata i provedba njegovih osnovnih vojnih odredbi. U narednim godinama izgrađen je jedinstven odbrambeni sistem, dok su reforme pravosuđa, obavještajnog sektora i indirektnog oporezivanja omogućile razvoj institucija na državnom nivou.
Građani su promjene osjetili i kroz svakodnevni život. Jedinstvene registarske tablice i dokumenti olakšali su kretanje unutar zemlje, dok je bezvizni režim iz 2010. omogućio jednostavnija putovanja u veliki dio Evrope.
Važan rezultat civilne provedbe Dejtona bilo je vraćanje imovine prognanim i raseljenim osobama. Međutim, gotovo potpuno ostvarivanje imovinskih prava nije značilo i potpuni povratak stanovništva, zbog čega pitanje održivog povratka ostaje otvoreno.
Među neriješenim ustavnim pitanjima nalazi se diskriminacija građana pri kandidovanju za pojedine najviše državne funkcije. Presuda Sejdić i Finci iz 2009. godine i druge presude Evropskog suda za ljudska prava još nisu provedene kroz potrebne ustavne i zakonske izmjene.
Nije postignuto ni trajno zakonsko rješenje o državnoj imovini, što izaziva političke sporove i otežava realizaciju pojedinih infrastrukturnih i investicijskih projekata.
Zašto OHR postoji i 31 godinu nakon Dejtona?
Ured visokog predstavnika uspostavljen je Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, sa zadatkom nadgledanja civilne provedbe mira. Njegova uloga posebno je ojačana nakon konferencije Vijeća za provedbu mira održane 1997. godine u Bonu.
Tokom proteklih decenija visoki predstavnici donosili su odluke o državnim simbolima, institucijama, pravosuđu, odbrani, izbornom zakonodavstvu i funkcionisanju vlasti. Neke od tih odluka predstavljale su temelje važnih državnih reformi, dok su druge izazivale ozbiljne političke i pravne sporove.
Vijeće za provedbu mira je 2008. godine utvrdilo pet ciljeva i dva uslova koji moraju biti ispunjeni prije zatvaranja OHR-a. Među ciljevima su prihvatljivo i održivo rješenje raspodjele državne imovine, rješavanje vojne imovine, završetak provedbe Konačne arbitražne odluke za Brčko, fiskalna održivost i jačanje vladavine prava.
Dodatni uslovi su potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom, što je ostvareno 2008. godine, te pozitivna procjena političke situacije i pune provedbe Dejtonskog sporazuma koju donosi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira.
Prema izvještaju visokog predstavnika iz maja 2026. godine, nije ostvaren napredak u rješavanju pitanja državne imovine. OHR upozorava da neriješen pravni status imovine otežava ekonomski razvoj, investicije i infrastrukturne projekte.
U istom izvještaju navedeno je da nije bilo napretka ni u donošenju novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Sudu BiH, koji su važni za daljnje reforme pravosuđa.
Uprkos brojnim institucionalnim promjenama tokom protekle 31 godine, uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu u cijelosti ispunjeni. Pitanje državne imovine, reforma pravosuđa i puna provedba preostalih obaveza ostaju među zadacima domaćih vlasti.
* Ovaj članak dio je prigodnih tekstova kojima RTV Slon podsjeća na događaje u vezi sa Dejtonskim mirovnim sporazumom ali i analizira gdje smo 31. godinu kasnije. Svi članci dostupni su na Slon.ba.
