Uvoz mesa u BiH dostigao je vrijednost od gotovo 500 miliona KM u prvih devet mjeseci ove godine, dok je vrijednost izvoza iznosila svega 38,9 miliona maraka.
Na domaće tržište stiglo je približno 65 miliona kilograma mesa i živih životinja, a velika razlika između uvoza i izvoza dodatno otežava poslovanje domaćih stočara.
Prema objavljenim podacima, vanjskotrgovinski deficit u ovom sektoru premašio je 460 miliona KM. Domaći proizvođači upozoravaju da sve teže pronalaze kupce jer se na tržištu suočavaju s uvoznim proizvodima čije su cijene često niže od njihovih troškova proizvodnje.
Poljoprivredni proizvođač Mustafa Gradaščević ističe da domaći farmeri ne mogu ravnopravno konkurisati uvoznom mesu koje se prodaje po akcijskim cijenama. Kao primjer navodi teletinu koja se u trgovinama može pronaći po cijeni od 20 KM, dok uzgoj i tov junadi zahtijevaju znatna ulaganja.
Gradaščević smatra da bez snažnije podrške države domaće stočarstvo teško može zadržati konkurentnost.
Sličnog mišljenja je i Milenko Zupur, vlasnik mesne industrije, koji upozorava da proizvođači u evropskim zemljama imaju povoljnije uslove poslovanja zahvaljujući subvencijama i različitim oblicima državne pomoći. Kada se na tim tržištima pojave viškovi mesa, oni se plasiraju u zemlje poput Bosne i Hercegovine.
Zupur pojašnjava da cijenu domaće proizvodnje dodatno povećavaju troškovi radne snage, energenata, stočne hrane i transporta. Prema njegovim riječima, trenutna otkupna cijena žive vage prasića iznosi oko 4,5 KM, svinja tri KM, a junadi približno sedam KM, uz obračun PDV-a.
Na probleme upozorava i Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice. On smatra da prekomjeran uvoz dodatno ugrožava domaće farme, koje su prethodnih godina pretrpjele velike gubitke zbog bolesti životinja, posebno afričke kuge svinja.
Pored konkurencije na domaćem tržištu, proizvođači iz Bosne i Hercegovine suočavaju se i s ograničenim mogućnostima izvoza. Nedostaci u sistemu identifikacije i registracije životinja, praćenja njihovog kretanja i veterinarskog nadzora predstavljaju prepreku za izvoz pojedinih kategorija mesa na tržište Evropske unije.
Uvoz mesa u BiH tako nastavlja znatno premašivati izvoz, dok stočari traže stabilnije podsticaje, bolje uslove poslovanja i mjere koje bi domaćoj proizvodnji omogućile ravnopravniji položaj na tržištu.
