Nove američke carine na robu iz više desetina zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, stupile su na snagu početkom augusta. Prema odluci administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, carine za BiH iznose 30 posto i odnose se na robu koja se izvozi na američko tržište.
Trump je vijest potvrdio putem svoje društvene mreže Truth Social, poručivši da su “milijarde dolara od carina sada u blagajni SAD-a”. Carine se kreću u rasponu od 10 do 50 posto, ovisno o zemlji porijekla, dok je za BiH ranije predloženi iznos od 35 posto u posljednjem trenutku ipak snižen na 30 posto.
Za razliku od pojedinih drugih zemalja, obim razmjene između BiH i SAD-a nije velik. Zvanični podaci pokazuju da je u 2024. godini izvoz iz BiH u SAD iznosio 234,5 miliona konvertibilnih maraka, dok je uvoz iz SAD-a bio 190 miliona KM.
Kada je riječ o zemljama regije, Srbija je pogođena carinama od 35 posto, dok je za Sjevernu Makedoniju stopa smanjena na 15 posto. Kosovo, Crna Gora i Albanija obuhvaćene su univerzalnom stopom od 10 posto. Hrvatska i Slovenija, kao članice Evropske unije, podliježu carinama prema sporazumu između EU i SAD-a.
Za Kanadu su carine povećane sa 25 na 35 posto, s izuzetkom proizvoda koji su dio trilateralnog sporazuma SAD-Meksiko-Kanada.
Kina je dobila produženje roka do 12. augusta radi postizanja sporazuma s Washingtonom, dok će Indiji biti uvedene carine od 50 posto krajem mjeseca, ako ne obustavi kupovinu ruske nafte.
Trump je također najavio mogućnost uvođenja carina od 100 posto na uvoz računarskih čipova proizvedenih van SAD-a, uz pritisak na velike tehnološke kompanije da investiraju unutar zemlje.
Uvođenje carina znači da će kompanije koje uvoze robu u SAD plaćati dodatne poreze, a ekonomski analitičari upozoravaju da bi to moglo rezultirati višim cijenama za krajnje potrošače.
