Bh. radnici ponovo u Njemačkoj
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji s privrednim komorama Republike Srpske i Federacije BiH, raspisala je konkurs za dodjelu 1.910 detašmana domaćim kompanijama za izvođenje radova u Njemačkoj u periodu 2025/2026. godine.
Najviše dozvola namijenjeno je građevinskim firmama, iako iz ovog sektora upozoravaju da je situacija izuzetno teška i da se obim poslova za bh. preduzeća smanjuje.
IZDVAJAMO: /ISTRAŽUJEMO/ Kako vizni režim između BiH i Kosova utiče na svakodnevni život?
Za Republiku Srpsku raspoređeno je 506 dozvola, od čega 222 za građevinarstvo, 136 za izolaterstvo, dok je za ostale djelatnosti predviđeno 148 dozvola.
Dozvole pripale različitim djelatnostima
Federaciji BiH pripalo je 1.013 dozvola, među kojima je 446 za građevinarstvo, 270 za izolaterstvo, a 297 za druge djelatnosti. Posebni kontingent od 391 dozvole podijeljen je tako da 172 pripadaju građevinarstvu, 104 izolaterstvu, a 115 ostalim djelatnostima.
Dodatna kvota od 412 dozvola raspoređuje se po modelu dvije trećine za firme iz FBiH i jedna trećina za preduzeća iz RS-a koja imaju većinsko slovensko vlasništvo, a u njihovom nedostatku i za ostala domaća preduzeća.
Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori RS, kaže za „Nezavisne novine“ da je stanje u oblasti detašmana izuzetno zabrinjavajuće.
„Broj detašmana još nije dostigao nivo od prije pandemije. Prije korone imali smo oko 2.000 radnika na detašmanima, dok je sada taj broj oko 1.910“, istakao je Petrović.
IZDVAJAMO: Besplatni udžbenici i radne sveske za sve osnovce i u novoj školskoj godini
Dodaje da su privatne investicije, na kojima najviše rade domaće firme, znatno smanjene, a posebno je pogođena gruba gradnja, koja je pala za oko 29 posto. Uz to, hronični nedostatak zanatlija dodatno otežava održavanje postojećeg obima poslova.
Govoreći o situaciji na njemačkom tržištu, Petrović naglašava da je došlo do zasićenja u građevinskom sektoru.
„Njemačka je prethodnih godina bilježila ekspanziju gradnje, ali sada se uglavnom završavaju ranije započeti projekti. Firme koje rade završne radove i fasaderske poslove još uvijek imaju posla, ali ukoliko se gruba gradnja ne oporavi, i oni će osjetiti posljedice“, upozorio je on.
Domaće firme se rijetko povlače sa stranog tržišta
Prema njegovim riječima, domaće firme se rijetko potpuno povlače sa stranog tržišta, ali su primorane smanjivati broj zaposlenih i raditi sa minimalnim kapacitetima dok se situacija ne popravi.
Sličan stav dijeli i Nenad Stanišljević, tehnički direktor Građevinskog preduzeća „Vranica“ Banjaluka, koje posluje u Njemačkoj preko detašmana.
On kaže da je građevinski sektor u Njemačkoj već nekoliko godina u velikoj krizi, što se direktno odražava na domaća preduzeća.
„Osjeti se nedostatak investicija, a čim ih je manje, manji je i obim posla. Očekivali smo bolju godinu, ali to se nije dogodilo. Firme koje se bave grubim radovima trenutno posluju na ivici rentabilnosti“, poručio je Stanišljević.
Detašman je poseban oblik saradnje u kojem domaće preduzeće, na osnovu ugovora s firmom iz druge države, izvodi radove u toj zemlji.
Bh. građevinske kompanije već godinama dobijaju detašmane za Njemačku, a dodjeljuju se preduzećima koja su prethodne godine ostvarila najbolje rezultate u radu na domaćem i stranom tržištu.
