Ratni zločinac Biljana Plavšić predstavljena je na izložbi „Naša žena“ koja je otvorena povodom Međunarodnog dana žena u ateljeu Ismet Mujezinović u Tuzli.
Izložba je privukla veliki broj posjetilaca jer je najavljena kao postavka koja dokumentira načine na koje su žene u poratnim periodima doprinosile obnovi i rekonstrukciji zajednica. Međutim, dio posjetilaca ostao je zatečen nakon što su na jednom od segmenata izložbe uočili i ime Biljane Plavšić, piše Preporod.
Na izložbi su predstavljene brojne žene koje su, prema navodima organizatora, dale doprinos u različitim oblastima, među kojima su obrazovanje, zdravstvo, kultura, socijalna zaštita i društveni aktivizam. Ipak, u istom kontekstu našlo se i ime osobe koja je pravosnažno osuđena za ratne zločine.
U jednom dijelu izložbenog sadržaja navedeno je kako je Plavšić 1996. godine postala prva predsjednica Republike Srpske, uz paralelnu napomenu da je iste godine Amila Glamočak predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu. Kritike posjetilaca usmjerene su prema činjenici da je u postavku uključena osoba koja je osuđena za ratni zločin, a koja je kasnije povukla priznanje krivice koje je ranije dala pred sudom.
U drugom dijelu izložbenog materijala spominje se da je Plavšić 2002. godine priznala odgovornost za zločin protiv čovječnosti, ali bez dodatnog objašnjenja o razmjerama zločina, niti napomene da je to priznanje povukla sedam godina kasnije.
Podsjećamo, Biljana Plavšić je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bila dio političkog rukovodstva Republike Srpske koje je planiralo i provodilo politike koje su dovele do etničkog čišćenja.
Kako je njeno ime završilo na izložbi zajedno sa ženama koje su prepoznate po doprinosu društvu, među kojima su i majke Srebrenice, pitanje je koje je upućeno Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, instituciji koja je autor i realizator izložbe.
Iz Historijskog muzeja naveli su da je riječ o segmentu izložbe koji predstavlja historijski pregled događaja i ličnosti.
„Jedan od elemenata izložbe je veliki historijski timeline koji funkcioniše kao komparativni presjek događaja i figura u historiji, s fokusom na žene, njihove uloge, utjecaje i odluke koje su oblikovale određene periode. Naglašavamo da niti jedan prikaz u timelineu ne predstavlja slavljenje, glorifikaciju ili afirmaciju Biljane Plavšić. Timeline je neutralni historijski prikaz baziran na verificiranim izvorima i međunarodno priznatim sudskim odlukama“, naveli su iz muzeja.
Dodali su da je drugi dio izložbe konceptualno odvojen od tog segmenta i posvećen ženama čiji su doprinosi društveno i kulturno značajni.
„Drugi segment izložbe fokusiran je na pojedinačne narative žena, čiji su doprinosi i iskustva društveno i kulturno značajni. Ovaj segment je konceptualno i tematski odvojen od timelajna, te je isključivo orijentisan na prikaz pozitivnog doprinosa i fenomena od društvene važnosti“, saopćeno je.
Direktor Tuzlanskog centra za kulturu Edin Jahić, u čijem prostoru se izložba trenutno održava, izjavio je da je Plavšić u postavci predstavljena isključivo kao ratni zločinac.
Međutim, njegovo pojašnjenje nije u potpunosti usklađeno s najavom same izložbe u kojoj je navedeno da je postavka posvećena svakoj ženi koja je, bez obzira na vrijeme, sistem ili okolnosti, pronalazila načine da djeluje i doprinosi izgradnji društva.
Put do ratnog zločinca
Biljana Plavšić osuđena na 11 godina zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti. Bosanskohercegovačka biologinja, političarka i jedna od predvodnica srpskog nacionalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Rođena je 1930. u Tuzli. U Sarajevu je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u Zagrebu, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, predajući dugo godina na katedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član SDS-a od osnivanja 1990. godine, a iste godine je postala i član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. 7. aprila 1992. godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu samozvane Republike Srpske.
