Cijene hrane u svijetu blago su pale tokom septembra, pokazuje najnoviji izvještaj Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Na smanjenje ukupnog indeksa cijena najviše su uticali pad cijena mlijeka, mliječnih proizvoda i biljnih ulja, dok je meso ponovo poskupjelo.
FAO-v globalni indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u septembru 128,8 bodova, što je 0,7 posto manje nego u augustu, dok je u odnosu na prošlu godinu zabilježen rast od 3,4 posto.
Mlijeko i ulja jeftiniji, maslac u padu od čak 7 posto
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda pale su treći mjesec zaredom, u prosjeku za 2,6 posto. Najveći pad zabilježen je kod maslaca – čak 7 posto – što FAO objašnjava boljom ponudom iz Okeanije i slabijom potražnjom za sladoledom na sjevernoj hemisferi. Ipak, u odnosu na prošlu godinu mliječni proizvodi su i dalje skuplji za oko 7 posto.
Biljna ulja su pojeftinila za 1,2 posto u odnosu na august, zahvaljujući padu cijena palminog i sojinog ulja. Istovremeno, cijene suncokretovog i repičinog ulja porasle su zbog smanjenih isporuka iz Evrope i crnomorske regije. Na godišnjem nivou, biljna ulja su i dalje skuplja za oko 18 posto.
Žitarice i šećer jeftiniji, meso na rekordnom nivou
Cijene žitarica pale su u septembru za 0,6 posto zbog smanjene globalne potražnje i obilne žetve u Rusiji, Evropi i Sjevernoj Americi. FAO navodi i očekivano povećanje uroda kukuruza u Brazilu i SAD-u, što dodatno spušta cijene. U odnosu na prošlogodišnji septembar, žitarice su jeftinije za 7,5 posto.
Najveći pad zabilježen je kod šećera – čak 4,1 posto – čime je njegova cijena pala na najniži nivo od marta 2021. godine. Razlog je iznadprosječan prinos šećerne trske u Brazilu i povoljne vremenske prilike u Indiji i Tajlandu.
S druge strane, meso je ponovo poskupjelo, i to za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec. FAO ističe da je riječ o najvišem nivou otkako se bilježe podaci, pri čemu je rast cijene govedine potaknut snažnom potražnjom iz SAD-a, a ovčetine ograničenom ponudom iz Okeanije.
Rekordna svjetska proizvodnja žitarica
U odvojenom izvještaju o globalnoj ponudi i potražnji, FAO je povećao procjenu ovogodišnje proizvodnje žitarica na rekordnih 2,971 milijardu tona, što je rast od 3,8 posto u odnosu na prošlu godinu. Najveći doprinos tome dali su obilni prinosi pšenice, kukuruza i ječma.
Prema procjenama, proizvodnja pšenice porast će za 1,3 posto, na 809,7 miliona tona, zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi, Rusiji i Australiji. Očekuje se i rekordni urod kukuruza u Sjedinjenim Državama, koji će činiti trećinu ukupne svjetske proizvodnje.
FAO predviđa da će globalna potrošnja žitarica u sezoni 2025/2026. dostići 2,93 milijarde tona, što je najviši nivo u istoriji. Očekuje se i povećanje svjetskih zaliha, koje bi do jula 2026. godine mogle dosegnuti 900 miliona tona.
Globalna trgovina žitaricama, prema istom izvještaju, trebala bi porasti za 2,5 posto, na 497 miliona tona, uz pojačanu potražnju u Evropskoj uniji, Meksiku i Turskoj, te snažan izvoz pšenice iz Australije i SAD-a.
