Čitanje knjiga u noćnim klubovima postaje neobičan trend koji privlači pažnju širom svijeta. Umjesto plesa, glasne muzike i uobičajenog provoda, posjetioci plaćaju ulaznice kako bi nekoliko sati proveli s knjigom u rukama. Dok DJ pušta ambijentalnu muziku, ljudi sjede na podu, listaju stranice i uživaju u društvu drugih, bez obaveze da razgovaraju ili učestvuju u zabavi.
Ovakva okupljanja poznata su pod nazivima „reading parties“ i „book raves“, a organizuju se u Japanu, Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim gradovima. Iako na prvi pogled djeluju kao još jedna neobična ideja, iza njihove popularnosti kriju se pitanja koja se tiču digitalnog umora, potrebe za druženjem i načina na koji naš mozak obrađuje informacije.
U Japanu su ulaznice za čitanje u klubu rasprodane za tri dana
Jedan od događaja koji je izazvao veliku pažnju održan je 26. septembra ove godine u tokijskom klubu SPREAD. Organizatori iz grupe JUCY pretvorili su plesni podij u prostor za čitanje, s tepisima, prilagođenim osvjetljenjem i elektronskom muzikom koja nije ometala posjetioce.
Umjesto razgovora i plesa, učesnici su donosili omiljene knjige ili kupovali naslove koje su preporučili organizatori. Događaj je trajao od 10 do 14 sati, a posljednji sat bio je rezervisan za druženje i razmjenu pročitanih knjiga.
Interesovanje je nadmašilo očekivanja. Prema podacima organizatora, ulaznice u pretprodaji rasprodane su za samo tri dana. Njihova cijena iznosila je 2.000 japanskih jena, dok je ulaz na dan događaja koštao 2.500 jena, uz obaveznu kupovinu dva pića.
Ipak, ideja okupljanja ljudi koji zajedno čitaju nije nastala u Japanu. Američki pisac i urednik Christopher Frizzelle još 2009. godine pokrenuo je javne zabave posvećene čitanju u hotelu Sorrento u Seattleu. Posjetioci su se okupljali uz knjige i klavirsku muziku, stvarajući atmosferu u kojoj je bilo moguće biti među ljudima, a istovremeno uživati u vlastitoj tišini.
Čitanje knjiga kao predah od ekrana i svakodnevnog stresa
Psihološka dimenzija ovakvih okupljanja možda je zanimljivija od samog koncepta zabave. U vremenu kada se veliki dio komunikacije, informisanja i slobodnih aktivnosti odvija putem digitalnih uređaja, fizička knjiga pruža priliku da se pažnja duže zadrži na jednoj aktivnosti.
Za razliku od mobitela, na kojem čitanje često prekidaju poruke, obavijesti i sadržaji društvenih mreža, štampana knjiga ne nameće stalne digitalne podražaje. Okretanje stranica zahtijeva drugačiji ritam i omogućava čitaocu da sam određuje tempo kojim će pratiti priču.
Povezanost čitanja i psihološkog blagostanja potvrđuju i naučna istraživanja, iako ona ne pokazuju da knjige mogu zamijeniti stručnu pomoć kod mentalnih poteškoća.
Studija objavljena 2023. godine u naučnom časopisu Psychological Medicine, provedena na više od 10.000 djece i adolescenata, pokazala je da je čitanje iz zadovoljstva tokom djetinjstva povezano s boljim rezultatima na kognitivnim testovima i manjim brojem problema povezanih s mentalnim zdravljem u adolescenciji.
Istraživači su uočili pozitivne povezanosti s pažnjom, učenjem i emocionalnim blagostanjem. Međutim, rezultati ne znače da je samo čitanje uzrok svih tih razlika, jer na razvoj djece utiču i porodično okruženje, obrazovanje i drugi faktori.
Pregled 43 naučna rada o čitanju i psihološkom blagostanju, objavljen 2025. godine, dodatno je izdvojio nekoliko mogućih koristi čitanja iz zadovoljstva. Među njima su udaljavanje od svakodnevnih stresora, bolje razumijevanje vlastitih osjećaja, intelektualna stimulacija i povezivanje s drugim ljudima kroz zajedničko iskustvo.
Šta se događa u mozgu dok listamo stranice knjige?
Dodir papira, fizičko okretanje stranica i osjećaj koliko je knjige već pročitano razlikuju štampanu knjigu od digitalnog teksta.
Prilikom čitanja mozak ne obrađuje samo riječi. Povezuje informacije, prati redoslijed događaja, stvara mentalne predstave prostora i likova te ih povezuje s ranijim znanjem i iskustvima.
Fizička knjiga čitaocu pruža i prostorne orijentire. Ponekad se možemo sjetiti da smo određenu rečenicu pročitali pri vrhu lijeve stranice ili da se važan događaj nalazio pri kraju knjige. Takvi detalji mogu pomoći organizovanju informacija u pamćenju.
Analiza objavljena 2018. godine u časopisu Computers & Education utvrdila je određenu prednost čitanja na papiru u razumijevanju pročitanog teksta. Ipak, novija metaanaliza iz 2024. godine, koja je obuhvatila 37 eksperimentalnih istraživanja, nije pronašla statistički značajnu ukupnu razliku između razumijevanja teksta na papiru i digitalnim uređajima.
To pokazuje da fizička knjiga nije automatski bolji izbor za svakoga. Na razumijevanje utiču vrsta teksta, navike čitaoca, uređaj koji koristi i uslovi u kojima čita.
Književnost nas uči da svijet posmatramo iz tuđe perspektive
Osim bogatijeg rječnika i boljeg izražavanja, književnost može doprinijeti razvoju sposobnosti razumijevanja drugih ljudi.
Dok čitamo roman, pokušavamo shvatiti zašto likovi donose određene odluke, šta osjećaju i kako doživljavaju događaje. Na taj način ulazimo u iskustva koja možda nikada nismo imali u stvarnom životu.
Čitanje istovremeno podstiče stvaranje unutrašnjih slika. Opisi prostora, ljudi i događaja postaju mentalni prizori koje čitalac oblikuje na osnovu vlastite mašte, sjećanja i iskustava.
Analiza objavljena 2024. godine u časopisu Journal of Experimental Psychology: General, koja je obuhvatila 70 eksperimenata i 114 korelacijskih istraživanja, pokazala je male, ali statistički značajne pozitivne povezanosti čitanja književnosti s pojedinim kognitivnim i socijalnim sposobnostima.
Posebno su se izdvojile empatija i sposobnost razumijevanja tuđih misli i osjećaja. Autori su, međutim, naglasili da su utvrđeni efekti relativno mali i da čitanje ne djeluje jednako na sve ljude.
Za mentalno zdravlje značajan može biti i sam trenutak odmora koji knjiga pruža. Vrijeme provedeno uz zanimljivu priču nekim čitaocima omogućava da se privremeno udalje od svakodnevnih briga i usmjere pažnju na nešto što im donosi zadovoljstvo.
Trend stigao i u Hrvatsku, čitanje bez mobitela i razgovora
Slična okupljanja već se organizuju u susjednoj Hrvatskoj. Institut Ruđer Bošković u Zagrebu tokom oktobra i novembra organizuje program „Čitateljski predah“, poznat i kao Silent Reading Party.
Za razliku od događaja u japanskom noćnom klubu, zagrebačka okupljanja održavaju se u biblioteci i potpuno su besplatna.
Učesnici donose vlastite knjige ili biraju naslove iz biblioteke, a zatim sat vremena čitaju bez razgovora, mobitela i drugih ometanja. Nakon čitanja mogu razgovarati o pročitanom i međusobno preporučiti knjige.
Naredno okupljanje najavljeno je za petak, 13. novembra, u 14 sati, u okviru Mjeseca hrvatske knjige.
U Bosni i Hercegovini zasad nema pouzdano potvrđenih primjera ovakvih okupljanja u noćnim klubovima. Ipak, biblioteke i kulturne ustanove već organizuju aktivnosti kojima nastoje približiti knjigu različitim generacijama.
U Tuzli je, naprimjer, Mjesec knjige 2026. počeo 14. oktobra u organizaciji Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“. Program koji traje do 20. novembra obuhvata promocije knjiga, susrete s književnicima, predavanja i radionice, s posebnim naglaskom na razvoj čitalačkih navika kod mladih.
