Evropska unija poručuje da visoke cijene goriva neće nestati ni ako sukobi na Bliskom istoku uskoro prestanu, jer problem više nije samo rat, nego duboka promjena na svjetskom energetskom tržištu.
Evropa se već prilagođava novim okolnostima u kojima se ne očekuje povratak jeftinijeg benzina i dizela, čak ni u slučaju primirja, prekida vatre ili političkog dogovora. Kriza izazvana sukobom s Iranom samo je dodatno pokazala koliko je osjetljiv sistem koji je godinama zavisio od ograničenog broja stabilnih dobavljača.
Pritisak na tržište dolazi iz više pravaca. Transportni pravci su poremećeni, lanci snabdijevanja oslabljeni, a njihov potpuni oporavak ne može se očekivati u kratkom roku. I nakon eventualnog završetka rata, tržište će ostati oprezno i nestabilno.
Dodatni teret predstavlja i energetski zaokret Evropske unije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Umjesto ranijih, povoljnijih izvora, Evropa se sve više oslanja na nabavku energenata iz udaljenijih područja, što povećava troškove transporta, logistike i same isporuke.
Na cijene utiče i ponašanje finansijskih tržišta, jer investitori u vrijednost nafte unaprijed uračunavaju mogućnost novih kriza i sukoba. Zbog toga se takozvana premija rizika zadržava i kada se tenzije privremeno smire.
Poskupljenje goriva ne pogađa samo vozače. Energija utiče na gotovo svaki segment svakodnevnog života, od prevoza i proizvodnje do cijena hrane i drugih osnovnih proizvoda. Zato i eventualno blago pojeftinjenje nafte ne znači da će građani brzo osjetiti olakšanje.
Evropa tako ulazi u razdoblje skuplje i neizvjesnije energije, uz pokušaj da dugoročno izgradi otporniji sistem. Poruka koja se sve jasnije nameće jeste da mir sam po sebi više neće biti dovoljan da vrati stare cijene goriva.
