FAO indeks cijena hrane nastavio je rasti i u aprilu, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, a najveći rast zabilježen je kod biljnih ulja, mesa i pojedinih žitarica.
Prema objavljenom izvještaju, referentni indeks dostigao je 130,7 bodova, što je za gotovo dva posto više nego mjesec ranije. U odnosu na april prošle godine, rast iznosi oko dva posto, a stručnjaci upozoravaju da bi sukobi na Bliskom istoku i rast cijena energije mogli dodatno uticati na tržište hrane širom svijeta.
Za građane Bosne i Hercegovine to bi moglo značiti skuplji uvoz hrane, posebno proizvoda koji zavise od biljnih ulja, žitarica i stočne hrane.
FAO indeks cijena hrane pod pritiskom rasta cijena ulja
Najveći rast zabilježen je kod biljnih ulja. FAO navodi da su cijene palminog, suncokretovog, sojinog ulja i ulja uljane repice porasle istovremeno, a razlog su veća potražnja i zabrinutost zbog mogućih slabijih prinosa u jugoistočnoj Aziji.
Indeks biljnih ulja porastao je skoro šest posto u odnosu na mart i dostigao najviši nivo još od ljeta 2022. godine.
U praksi to znači da bi proizvodi poput jestivog ulja, margarina, ali i brojnih prerađevina mogli postati skuplji na policama trgovina.
Dodatni pritisak stvaraju i više cijene energije, jer skuplje gorivo povećava troškove transporta i proizvodnje hrane.
Rast cijena žitarica i mesa
Cijene pšenice i kukuruza također su nastavile rasti. Pšenica je poskupjela zbog suše u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država i manjka padavina u Australiji, dok je kukuruz skuplji zbog manjih zaliha i lošijih vremenskih uslova u Brazilu.
Riža je skuplja gotovo dva posto, a razlog su veći troškovi proizvodnje i distribucije povezani s rastom cijena nafte.
FAO-ov indeks cijena mesa dostigao je novi rekord.
U odnosu na prošlu godinu cijene su više za više od šest posto, što praktično znači da su proizvodi od mesa danas osjetno skuplji nego prije godinu dana.
Posebno je porasla cijena govedine zbog manjka stoke u Brazilu, dok je potražnja za svinjetinom povećana u zemljama Evropske unije.
S druge strane, šećer je pojeftinio. Cijena je niža za više od jedne petine u odnosu na prošlu godinu, uglavnom zbog očekivano dobre proizvodnje u Brazilu.
Hormuški tjesnac i đubrivo dodatno zabrinjavaju tržište
U izvještaju se upozorava i na moguće posljedice poremećaja u Hormuškom tjesnacu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport energenata i sirovina. Problemi u opskrbi doveli su do rasta cijena đubriva, posebno ureje i fosfata.
To direktno utiče na poljoprivredu, jer skuplje đubrivo povećava troškove sjetve i proizvodnje hrane. Stručnjaci upozoravaju da bi se posljedice mogle osjetiti i tokom narednih sezona.
Poljoprivredno-tržišni informacioni sistem AMIS, koji djeluje pri FAO-u, navodi da globalna tržišta i dalje ostaju pod pritiskom zbog logističkih problema i nestabilnosti na tržištu energenata.
FAO procjenjuje da će globalna proizvodnja žitarica ove godine ipak biti zadovoljavajuća, ali upozorava da neizvjesnost na tržištu ostaje visoka zbog geopolitičkih tenzija i promjena cijena energenata i đubriva.
Pročitajte i ovo: Građani BiH sve teže prate rast cijena, hrana postaje najveći trošak
